Bauhaus, umjetnička i dizajnerska škola koju su 1919. osnovali Walter Gropius i saradnici, ostavio je dubok trag u arhitekturi i industrijskom dizajnu. Nakon preseljenja iz Weimara u Dessau, škola je postala jedan od najprepoznatljivijih kulturnih simbola Njemačke, a njenu zgradu i muzej u tom gradu godišnje posjeti do 150.000 ljudi, uključujući brojne strane turiste.
Spor se zaoštrio pred izbore zakazane za nedjelju, na kojima AfD pokušava osvojiti apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu. Stranka je u svom izbornom programu ocijenila Bauhaus kao pravac koji je “uvijek nastojao izbjeći svaki znak nacionalne ukorijenjenosti”, a ranije je u parlamentu Saksonije-Anhalt taj pokret nazvala “aberacijom modernizma”.
Hans-Thomas Tillschneider, glasnogovornik AfD-a za kulturnu politiku u pokrajinskom parlamentu, tvrdio je da je “Bauhaus na svaki zamisliv način kršio ljudsku potrebu za sigurnošću i udobnošću”.
Istovremeno je vodeći kandidat AfD-a Ulrich Siegmund ublažio ton i rekao da Bauhaus sam po sebi nije problem, ali da se “jednostavno ne smijemo ograničiti na njega kada je riječ o našoj kulturi i našoj historiji. Mi smo mnogo, mnogo više od samog Bauhausa”.
Na te napade reagovao je njemački ministar kulture Wolfram Weimer, koji je poručio: “AfD napada Bauhaus koristeći iste riječi koje su nacisti koristili prije 100 godina”.
Dodao je da savezna vlada namjerava nastaviti finansirati Fondaciju Bauhaus Dessau i u slučaju pobjede AfD-a, kako bi osigurala njenu nezavisnost.
Školu su nacisti zatvorili 1933. godine, nakon čega su brojni profesori i studenti napustili Njemačku i proširili njen utjecaj širom svijeta, od Chicaga do Tel Aviva. U odbranu Bauhausa stala je i direktorica Fondacije Bauhaus Dessau Barbara Steiner, podržavši manifest koji je inicirao Weimer, a potpisalo ga je više od 2.500 grupa i pojedinaca.
