Obim razaranja je znatno veći nego što je javno priznala američka vlada ili što je ranije objavljeno.
Prijetnja zračnim napadima učinila je neke američke baze u regiji preopasnima za normalno funkcionisanje, pa su komandanti na početku rata premjestili većinu osoblja izvan dometa iranske vatre, rekli su zvaničnici.
Od početka rata 28. februara, sedam pripadnika američke vojske poginulo je u napadima na američke objekte u regiji, šest u Kuvajtu i jedan u Saudijskoj Arabiji, dok je više od 400 vojnika povrijeđeno do kraja aprila, saopćila je američka vojska. Iako se većina ranjenih vratila na dužnost u roku od nekoliko dana, najmanje 12 je zadobilo teške povrede, prema američkim zvaničnicima koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
Satelitske snimke Bliskog istoka trenutno je izuzetno teško pribaviti. Dva najveća komercijalna pružaoca, Vantor i Planet, udovoljili su zahtjevima američke vlade, njihovog najvećeg klijenta, da ograniče, odgode ili potpuno obustave objavljivanje snimaka regije tokom trajanja rata, što otežava ili onemogućava procjenu iranskih protivnapada. Ta ograničenja uvedena su manje od dvije sedmice nakon početka rata.
S druge strane, iranske državne novinske agencije od početka redovno objavljuju satelitske snimke visoke rezolucije na društvenim mrežama, tvrdeći da dokumentuju štetu na američkim lokacijama.
Amerikanci potcijenili Iran
Za ovu analizu, jednu od prvih sveobuhvatnih javnih procjena štete na američkim objektima u regiji, Washington Post je pregledao više od 100 takvih snimaka. Autentičnost 109 snimaka potvrđena je poređenjem sa snimcima niže rezolucije iz satelitskog sistema Evropske unije Copernicus, kao i dostupnim snimcima visoke rezolucije kompanije Planet. Devetnaest iranskih snimaka isključeno je jer poređenja nisu bila konačna. Nije pronađen nijedan dokaz manipulacije snimcima.
Na primjer, potvrđeno je oštećenje devet rezervoara goriva u bazi Ali al-Salem u Kuvajtu. U dodatnoj analizi snimaka Planeta, novinari su identificirali još 10 oštećenih ili uništenih objekata koji nisu bili prikazani na iranskim snimcima. Ukupno je utvrđeno da je 217 objekata i 11 komada opreme oštećeno ili uništeno na 15 američkih vojnih lokacija u regiji.
Stručnjaci koji su analizirali ove podatke navode da šteta ukazuje na to da je američka vojska potcijenila iranske sposobnosti ciljanja, nedovoljno se prilagodila modernom ratovanju dronovima i ostavila neke baze nedovoljno zaštićenima.
“Iranski napadi bili su precizni. Nema nasumičnih kratera koji bi ukazivali na promašaje”, rekao je Mark Cancian iz Centra za strateške i međunarodne studije.
Ipak, dio štete mogao je nastati nakon što su američke snage već napustile baze, pa zaštita objekata više nije bila prioritet. Stručnjaci smatraju da napadi nisu značajno ograničili sposobnost američke vojske da vodi zračne operacije protiv Irana.
Američka Centralna komanda odbila je detaljno komentarisati nalaze Washington Posta, dok je vojni portparol osporio ocjene da je šteta velika ili dokaz sistemskih propusta, navodeći da su takve procjene složene i ponekad obmanjujuće.
Analiza pokazuje da su napadi pogodili brojne objekte, uključujući kasarne, hangare i skladišta na više od polovine analiziranih baza. Također su pogođeni komunikacijski i radarski sistemi, protivraketna oprema Patriot, elektrane i skladišta goriva.
Više od polovine ukupne štete zabilježeno je u sjedištu 5. flote američke mornarice u Bahreinu te u tri baze u Kuvajtu: Ali al-Salem, Camp Arifjan i Camp Buehring.
Stručnjaci navode da su razlozi ranjivosti baza višestruki. Između ostalog, iranske snage pokazale su veću otpornost nego što se očekivalo, a američka strategija nije uzela u obzir dubinu iranskih obavještajnih priprema niti iscrpljenost protivzračne odbrane nakon ranijih sukoba.
Također se ističe nedovoljna prilagođenost prijetnji dronova, koji su teže presretljivi i precizniji, kao i nedostatak utvrđenih skloništa za zaštitu osoblja i opreme.
Napadi su natjerali američke planere da razmotre nove dileme: povući snage na sigurnije lokacije i smanjiti operativne kapacitete ili zadržati prisustvo uz rizik od novih gubitaka.
Jedan američki zvaničnik izjavio je da je šteta u pomorskoj bazi u Bahreinu “značajna” te da je sjedište premješteno u bazu MacDill na Floridi. Povratak osoblja u skorije vrijeme nije vjerovatan.
Prema riječima drugih zvaničnika, moguće je da se američke snage više nikada neće vratiti u velikom broju na neke baze u regiji, iako konačna odluka još nije donesena.
“Prešli smo iz ere nevidljivosti u vrijeme kada je bojno polje sve transparentnije. Iako se čini da bismo trebali biti u ofanzivi, zapravo igramo odbranu oko ovih baza”, rekao je Maximilian Bremer.
