“Upravo smo dobili neograničen uvid u um najmoćnije osobe na svijetu. To je, blago rečeno, alarmantno”, navodi se u uvodu analize magazina Slate koji se bavi analizom i komentarima o aktualnim događajima, politici, tehnologiji, biznisu i kulturi.
Magazin Slate je na osnovu tog intervjua uradio analizu i posebnu pažnju posvetio načinu na koji je Trump odgovarao na pitanja, izdvajajući nekoliko trenutaka zbunjenosti, kontradikcija i neuobičajenih tvrdnji.
“Donald Trump stalno priča, što čini malim čudom da nas još uvijek može iznenaditi. Ali jeste u četvrtak nakon što je časopis Time objavio kompletan transkript 75-minutnog intervjua s predsjednikom”, dodali su.
Cijeli razgovor, koji ima oko 11.000 riječi, vodili su novinar TIME-a Eric Cortellessa i glavni urednik Sam Jacobs. Intervju je, prema Slateovoj analizi, u velikoj mjeri sadržavao Trumpov prepoznatljiv stil – duge i često nepovezane odgovore, političke napade, hvalisanje i tvrdnje koje su osporive ili netačne.
Ipak, autori Slateove analize izdvojili su nekoliko trenutaka za koje smatraju da zaslužuju posebnu pažnju.
1. Zabuna o tome gdje je bio
Jedan od prvih trenutaka koji je privukao pažnju dogodio se već na početku razgovora.
Novinari su Trumpa pitali o njegovoj večeri s Dariom Amodeijem, direktorom kompanije Anthropic, i njegovim upozorenjima o mogućim opasnostima umjetne inteligencije.
Trump je, međutim, odgovor prebacio na golf i Presidents Cup, objašnjavajući da je turnir utjecao na vrijeme večere.
Pri tome je pogrešno naveo mjesto održavanja turnira, spominjući Chicago i Marion, a potom pokušao ispraviti svoju izjavu i pomenuo Medinah.
Problem je što se Presidents Cup održava svake druge godine, pa turnir prošle godine nije ni održan. Također, turnir nije održan u Marionu.
Slate ovaj događaj stavlja u kontekst ranijih rasprava o javnim nastupima Joea Bidena, kada su slične epizode zbunjenosti bile predmet političke i medijske pažnje.
2. Trumpovo objašnjenje rata s Iranom
Veliki dio razgovora odnosio se na rat s Iranom.
Trump je branio trajanje sukoba, iako je ranije govorio da bi američka vojna operacija mogla trajati znatno kraće.
Na pitanje zašto rat traje mjesecima, Trump je kazao da je ispunio svoj prvobitni vremenski okvir, ali da je nakon toga odlučio “ići dalje”.
Slate posebno ističe da Trump u intervjuu nije detaljno objasnio kada je i zašto donio tu odluku.
Predsjednik je također dio odgovornosti za percepciju dugotrajnog rata prebacio na medije, tvrdeći da su oni kod Amerikanaca stvorili pogrešnu sliku o situaciji.
3. Odgovor o budućnosti Gaze
Još jedan dio razgovora odnosio se na rat između Izraela i Hamasa i budućnost Gaze.
Novinari TIME-a pitali su Trumpa šta planira učiniti zbog činjenice da Hamas, prema njihovom pitanju, nije ispunio dogovor o razoružanju.
Umjesto konkretnog odgovora o sljedećim koracima, Trump je govorio o mogućnosti da odluku donese u Situation Roomu, prostoru Bijele kuće namijenjenom donošenju odluka o nacionalnoj sigurnosti.
Istovremeno je razgovor skrenuo na stanje američke ekonomije i Trumpovo uvjerenje da zemlja napreduje uprkos ratovima.
Odgovor je ostao bez jasnog objašnjenja šta bi konkretno bila politika njegove administracije prema Gazi u slučaju da Hamas ne ispuni dogovorene obaveze.
4. Trump i uvjerenje da su njegovi protivnici odgovorni za probleme
Četvrta tema koju Slate izdvaja odnosi se na Trumpov odnos prema kritičarima, anketama i institucijama.
Govoreći o Federalnim rezervama i kamatnim stopama, Trump je sugerirao da odluke centralne banke nisu prvenstveno motivirane ekonomskim razlozima, već političkom željom da se njemu nanese šteta.
Slično je reagirao i na pitanje o svojim rejtingima.
Trump je odbacio negativne ankete i ustvrdio da su brojevi lažni, dok je za anketare rekao da su korumpirani.
Na pitanje o kritikama njegove politike prema umjetnoj inteligenciji, Trump je također govorio o navodnoj kampanji protiv njega.
Ovakve izjave uklapaju se u njegov dugogodišnji politički stil u kojem negativne rezultate ili kritike često pripisuje neprijateljstvu medija, političkih protivnika ili drugih institucija.
5. Neobična opaska o Kennedyju i Johnsonu
Jedan od najneobičnijih trenutaka dogodio se kada je Trump pokušao napraviti poređenje između rata s Iranom i ranijih američkih ratova.
Govoreći o tome koliko dugo sukobi mogu trajati, Trump je novinarima rekao da bi trebali pitati Johna F. Kennedyja i Lyndona Johnsona koliko su dugo bili uključeni u različite ratove.
Problem je očigledan: oba bivša američka predsjednika su preminula. Novinari TIME-a ipak su nastavili razgovor bez direktnog ispravljanja Trumpove izjave.
Intervju obilježile i Trumpove kritike novinara
Pored pet trenutaka koje je izdvojio Slate, intervju je privukao pažnju i zbog Trumpovog odnosa prema samim novinarima.
Predsjednik je tokom razgovora kritikovao način na koji su mu postavljali pitanja i u jednom trenutku rekao da mu nisu postavili nijedno “pozitivno” pitanje.
TIME-ov razgovor tako je ponudio neuobičajeno dug uvid u Trumpov način komunikacije kada nije ograničen na nekoliko minuta pitanja i odgovora pred novinarima.
