Američki i kubanski zvaničnici tokom sastanka iznijeli su potpuno suprotne stavove. Kubanska strana tvrdila je da ostrvo ne predstavlja prijetnju Sjedinjenim Državama i pokušala osporiti pravno obrazloženje za američku naftnu blokadu, dok je Ratcliffe, prema američkim zvaničnicima, optužio Havanu da na ostrvu ugošćava ruske i kineske prislušne punktove i djeluje protiv interesa Washingtona u regionu.
Neposredno nakon njegove posjete u javnost je procurila informacija da savezni tužioci u SAD-u traže optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra zbog navodne uloge u rušenju dva aviona organizacije Brothers to the Rescue 1996. godine.
Takav potez, prema analizi CNN-a, mogao bi dodatno podići tenzije i dovesti do potpunog prekida pregovora, pa i otvorenog sukoba.
Kubanski zvaničnici poručuju da bi optužnica značila kraj pregovora i uvod u moguću vojnu intervenciju. Predsjednik Miguel Diaz-Canel je 1. maja, izjavio: “Spremni smo i to govorim s dubokim uvjerenjem koje sam podijelio sa svojom porodicom, da damo živote za revoluciju.”
Državni mediji istovremeno objavljuju snimke civilne i vojne obuke, u skladu s konceptom općeg otpora koji podrazumijeva gerilski odgovor na eventualnu invaziju.
Sve se dešava dok se životni uslovi na Kubi dodatno pogoršavaju. Bolnice, prema navodima građana, oskudijevaju osnovnim lijekovima, nestanci struje traju cijeli dan, hrana propada u frižiderima, a smeće se gomila u naseljima.
Tokom protesta u Havani jedna žena rekla je: “Ako nas pola umre, pola umre. Ali barem će druga polovina živjeti u miru.” Vlasti su zato stanovništvu podijelile i vodič civilne zaštite za postupanje u slučaju hipotetičke vojne agresije, uključujući preporuku da pripreme ruksak sa zalihama koje se ne kvare.
