Mjera je dobila dvostranačku podršku u trenutku kada su prekidi finansiranja savezne vlade sve duži i češći, pa dio senatora traži konkretnu posljedicu za Kongres kada ne uspije obaviti svoju osnovnu zakonodavnu obavezu.
Rezolucija predviđa da sekretar Senata zadrži plate senatorima svaki put kada zatvaranje vlade pogodi jednu ili više agencija, a novac bi im bio isplaćen tek po obnovi finansiranja.
Odluka stupa na snagu dan nakon općih izbora 3. novembra i ne odnosi se na Predstavnički dom.
“Zatvaranje vlade ne bi smjelo biti naše podrazumijevano rješenje za odbijanje da riješimo svoja pitanja i razlike. Ovdje se radi o tome da svoj novac stavimo tamo gdje su nam riječi”, rekao je senator John Kennedy, jedan od predlagača rezolucije.
Povod za prijedlog bile su dvije blokade u protekloj godini koje su izazvale ozbiljne finansijske teškoće za desetine hiljada saveznih radnika, posebno u Ministarstvu unutrašnje sigurnosti.
To ministarstvo ponovo je otvoreno prošlog mjeseca nakon djelimične blokade koja je trajala 76 dana, što je bio najduži prekid finansiranja jedne agencije u historiji. Nekoliko mjeseci ranije cijela savezna vlada bila je zatvorena 43 dana, najduže do tada.
Američki ustav propisuje da zakonodavci moraju biti plaćeni, zbog čega su i tokom ranijih blokada primali plate dok su savezni radnici ostajali bez primanja.
Senator Lindsey Graham ranije je predlagao ustavni amandman kojim bi članovi Kongresa ostajali bez plata tokom zatvaranja vlade, ali je ocijenjeno da bi taj put bio znatno složeniji jer bi ga morale potvrditi tri četvrtine saveznih država.
Kennedy je rekao i da je cilj njegove mjere osigurati “zajedničku žrtvu” tokom blokada. Na pitanje zašto se prijedlog ne odnosi i na drugi dom Kongresa, odgovorio je da je posao Predstavničkog doma posao Predstavničkog doma, uz opasku da među dijelom njegovih kolega u tom domu postoji snažna netrpeljivost.
