Prema tim izvorima, saudijski zračni udari, o kojima ranije nije bilo javnih izvještaja, izvedeni su krajem marta i predstavljaju prvi poznati slučaj direktne saudijske vojne akcije na iranskom tlu.
Jedan od zapadnih zvaničnika opisao ih je kao “udare oko za oko” kao odgovor na napade na Saudijsku Arabiju.
Reuters nije mogao potvrditi tačne mete napada. Na upit za komentar, visoki zvaničnik saudijskog Ministarstva vanjskih poslova nije direktno potvrdio niti negirao izvođenje operacija, dok iransko Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na upite.
Prema navodima izvora, Saudijska Arabija se tradicionalno oslanjala na sigurnosnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je ratni razvoj događaja na Bliskom istoku pokazao ranjivost kraljevstva na direktne napade, što je dovelo do promjene pristupa u odbrambenoj politici.
U istom periodu, Iran je izveo više napada dronovima i raketama na zemlje Bliskog istoka, uključujući vojne i civilne ciljeve, dok su, prema tvrdnjama izvora, u napade bile uključene i savezničke grupe iz Iraka.
Zabilježene su i informacije da su i Ujedinjeni Arapski Emirati izveli određene vojne akcije na iransku teritoriju, što dodatno ukazuje na širenje regionalnog sukoba.
Ipak, Saudijska Arabija je, za razliku od nekih drugih aktera, paralelno nastavila diplomatske kontakte s Iranom, nastojeći spriječiti dalju eskalaciju.
Visoki saudijski zvaničnik naglasio je ranije da Rijad “dosljedno zagovara deeskalaciju, samokontrolu i smanjenje napetosti” u cilju stabilnosti regije.
Iranski i zapadni izvori navode da je nakon saudijskih udara uslijedio intenzivan diplomatski angažman i razmjena poruka, što je rezultiralo neformalnim dogovorom o smirivanju tenzija. Jedan iranski zvaničnik potvrdio je da je postignut dogovor o deeskalaciji s ciljem “prekida neprijateljstava i zaštite interesa obje strane”.
Navodi se da bi takav slijed događaja ukazivao na pragmatičan pristup obje strane, pri čemu je izbjegnuta dalja eskalacija koja bi mogla prerasti u širi regionalni sukob.
