Trump je posljednjih sedmica u više navrata prijetio Iranu, da bi potom povukao te prijetnje, pozivajući se na napredak u pregovorima.
Nakon mjeseci sukoba i nastavka iranskih raketnih i dronovskih napada, kao i napada grupa koje podržava Iran, tri zvaničnika i bivši američki diplomata kazali su za The Washington Post da su vlade Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta i Bahreina sada ujedinjene u nezadovoljstvu Trumpovom administracijom.
Neke od njih počele su razmatrati koliko je korisno nastaviti s dopuštanjem velikog prisustva američkih vojnih baza na svojoj teritoriji.
“Trump je započeo ovaj rat, a mi plaćamo cijenu”, rekao je jedan zvaničnik iz Zaljeva. Kao i drugi sagovornici u ovom tekstu, govorio je pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. Ljutnja prema Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je zvaničnik, na najvišem je nivou od kada su SAD i Izrael u februaru napali Iran.
Države Zaljeva i dalje se oslanjaju na Washington kao bliskog sigurnosnog partnera i velikog dobavljača oružja, dok Katar i Bahrein ugošćavaju velike američke vojne baze. Ipak, frustracija neke države navodi na razmatranje novih aranžmana. Ove okolnosti vjerovatno neće kratkoročno značajno promijeniti odnose u regiji, kažu analitičari, ali neke zemlje već počinju istraživati svoje mogućnosti.
Sporazum o međusobnoj odbrani koji su prošle sedmice potpisali Saudijska Arabija, Turska i Pakistan bio je “signal Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je visoki evropski zvaničnik.
Sporazum pokazuje da tri moćne sunitske muslimanske države “pokušavaju diversificirati svoja sigurnosna i odbrambena partnerstva”, rekao je zvaničnik, koji je u redovnom kontaktu s liderima zemalja Zaljeva.
“U njihovim očima, SAD nisu dovoljne”, naveo je.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da Trump “ima izvanredne odnose sa svim našim partnerima u Zaljevu”.
“Sjedinjene Američke Države su u redovnom kontaktu sa svim našim regionalnim saveznicima još od vremena prije operacije Epic Fury. Iran je izoliraniji nego ikada prije kao posljedica svojih terorističkih aktivnosti”, rekao je zvaničnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti u skladu s pravilima Bijele kuće.
“Frustracija postoji od samog početka”, rekao je Firas Maksad, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Eurasia Groupu. Američki saveznici u Perzijskom zaljevu, rekao je, smatraju da su bili “nepotrebno uvučeni” u rat koji Trump sada teško uspijeva okončati.
Maksad, koji ima široke kontakte unutar rukovodstava zemalja Zaljeva, rekao je da se Trumpova politika prema Iranu u regiji često opisuje kao “haotična” i “nepredvidiva”.
Anna Jacobs, saradnica Instituta država Arapskog zaljeva u Washingtonu, rekla je da je od početka rata došlo do “smanjenja povjerenja” u SAD. Američki saveznici smatraju da “ponašanje SAD-a u regiji čini ih manje sigurnima, a ne sigurnijima”, rekla je.
Jedan zapadni diplomata u regiji rekao je da ove promjene ne predstavljaju značajan zaokret u raspoloženju prema Sjedinjenim Američkim Državama. I prije rata s Iranom, rekao je, američke snage u regiji nisu bile “oduševljeno” prihvaćene.
“Više je to bilo nešto što je predstavljalo nužno zlo. Sada se dovodi u pitanje i sama potreba za tim”, rekao je diplomata.
Saudijska Arabija posljednjih sedmica nalazi se pod posebnim pritiskom. Osim napada iz Irana i grupa koje podržava Iran u Iraku, kraljevstvo je bilo meta napada Huta koje podržava Iran u Jemenu.
Snage Huta u više su navrata napadale saudijsku energetsku infrastrukturu i pokušavaju zatvoriti moreuz Bab el-Mandeb na ulazu u Crveno more. Otkako je Iran u prvim danima rata zatvorio Hormuški moreuz, Saudijska Arabija oslanja se na svoje luke na Crvenom moru za izvoz nafte.
Stavovi lidera zemalja Zaljeva prema ratu su se promijenili. Oman se od samog početka protivio sukobu, dok su ga Saudijska Arabija, UAE i Bahrein u određenim trenucima podržavali.
Snage UAE-a izvele su “brojne” napade na teritoriju Irana posljednjih mjeseci, prema riječima zapadnog diplomate, dok su saudijske snage uzvratile napadima na grupe koje podržava Iran, a koje su napadale iz Iraka.
“Na početku rata oni nisu bili – ne želim reći da su ga podržavali – ali iskreno, nisu bili potpuno protiv rata”, rekao je visoki evropski zvaničnik. Razmišljanje u Abu Dhabiju i Rijadu, rekao je, bilo je da bi brza i odlučujuća pobjeda mogla biti korisna.
To se počelo mijenjati uoči prve runde pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država u aprilu, rekao je zvaničnik, kada je postalo jasno da ne samo da iranska vlast neće pasti već ni da neće ponovo otvoriti Hormuški moreuz.
U mjesecima koji su uslijedili, Trumpova nedosljednost uznemirila je zemlje Zaljeva, rekao je Bader Al-Saif, docent historije na Univerzitetu u Kuvajtu.
“Čak i prije svih ovih Trumpovih promjena stavova, nije postojala jasna strategija”, rekao je Al-Saif, saradnik Instituta država Arapskog zaljeva u Washingtonu. Kao primjer je naveo Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana iz juna.
“Memorandum je bio šala”, rekao je. Sporazum nije obuhvatio ključne brige država Zaljeva, uključujući iranski arsenal balističkih projektila niti podršku Teherana grupama koje djeluju kao njegovi posrednici.
“Ti uslovi nisu bili ono što smo željeli”, rekao je Al-Saif, “i zato je sporazum prije ili kasnije propao”.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je Trump “uvijek jasno stavljao do znanja da mu je diplomatija prvi izbor”.
“Nažalost, Iran je izabrao put nasilja ubijajući američke vojnike, počinjavajući međunarodna teroristička djela i napadajući svoje susjede u regiji – a vrhovni komandant pobrinuo se da snose posljedice tih odluka”.
Države Zaljeva nemaju neposrednu održivu alternativu svojim višedecenijskim sigurnosnim partnerstvima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kako se sukob nastavlja, rekao je zvaničnik iz Zaljeva, njihov jedini izbor je dodatno učvrstiti savezništva s Washingtonom.
“Šta god da uradimo, ne možemo reći ne Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je.
Douglas Silliman, američki ambasador u Kuvajtu i Iraku za vrijeme predsjednika Baracka Obame i Trumpa, rekao je da je tokom nedavne posjete regiji čuo frustraciju prema Washingtonu. Ali posljednjih sedmica, rekao je, čuje i sve veći bijes prema Teheranu zbog nastavka napada na infrastrukturu i odbijanja da ponovo otvori Hormuški moreuz.
Silliman, koji je sada predsjednik Instituta država Arapskog zaljeva, opisao je raspoloženje u regiji kao “vrstu čudne kontradikcije – ljuti su na Sjedinjene Američke Države jer su započele rat, a istovremeno zavise od SAD-a” za opremu, municiju i obavještajne podatke.
Ako se sukob nastavi, ekonomski pritisak na zemlje Zaljeva će rasti. Čak i u vrijeme mira, regija tokom ljeta usporava, turizam opada, a stanovnici većinu vremena provode u zatvorenim prostorima kako bi izbjegli temperature od oko 38 stepeni Celzijusa.
Ali na jesen temperature padaju i aktivnosti se ponovo pokreću. Ove godine konferencije, samiti, festivali i utrke Formule 1, koji od oktobra do decembra ispunjavaju kalendar, sada su svi pod znakom pitanja.
Deseta godišnja konferencija Saudijske Arabije “Future Investment Initiative Institute”, koja će se održati krajem oktobra i poznata kao “Davos u pustinji”, mogla bi biti rani test spremnosti visokih zvaničnika i vodećih direktora kompanija da posjete regiju, rekao je zapadni diplomata.
“Možda će prilagoditi temu” kako bi priznali da nesigurnost u regiji i dalje traje, rekao je. “Odgađanje bi poslalo pogrešnu poruku.”
Iran i dalje lansira dronove i projektile prema Kuvajtu, ali u glavnom gradu se veliki dio života vratio u normalu, rekao je Al-Saif.
“Prošli smo i kroz gore stvari. Preživjeli smo okupaciju. Možemo se nositi i s ovim”, rekao je, podsjećajući na iračku invaziju 1990. godine koja je pokrenula Zaljevski rat.
Sigurnosne restrikcije uvedene u ranijoj fazi rata uglavnom su ukinute. Prodavnice i kompanije rade, saobraćaj se vratio na gradske ulice, a Al-Saif je ponovo počeo predavati uživo. Ipak, sukob, rekao je, ne smije trajati još dugo.
“Brz završetak je očigledno nešto što želimo. Zaljevski rat bio je mnogo jednostavniji od ovoga”, rekao je.
