Duraković je svoju reakciju uputio specifično Bildtu, spominjući sastanak između ovog švedskog diplomate, osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i bivšeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.
“Dana 14. jula 1995., dok je Vijeće sigurnosti UN-a izražavalo strah od teškog zlostavljanja i ubijanja nevinih civila i primao izvještaje o ‘nestanku 4.000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice’, Carl Bildt je tog istog dana sjeo za sto s Ratkom Mladićem i Slobodanom Miloševićem. Sutradan, 15. jula, sreo ih je ponovo, ovoga puta na ručku. Sudeći prema vlastitim memoarima, ono što ga je tada najviše zanimalo bilo je oslobađanje 30 nizozemskih taoca. Masovna ubistva koja su se odvijala u neposrednoj blizini tog stola nisu bila predmet ozbiljne konfrontacije”, naveo je Duraković u reakciji.
Naveo je i da je Bildt imao spornu ocjenu genocida u Srebrenici, kojom je “normalizovao” ovaj ratni zločin.
“Bildt je kasnije opisao srebrenički genocid kao ‘iznenađujuće čak i po standardima balkanskih ratova.’ Ta formulacija, namjerna ili ne, stavlja genocid u kontekst koji ga normalizuje. Tvrdnje da tadašnji mandat nije omogućavao snažniju akciju tačne su u tehničkom smislu. Ali nisu tačne kao moralna odbrana čovjeka koji je imao politički utjecaj, pristup i međunarodni legitimitet, i koji je njima raspolagao na način koji nije zaštitio živote nevinih Bošnjaka Srebrenice”, kazao je Duraković.
Potpredsjedniku RS-a je, kako je istakao, sporan i mandat Bildta na mjestu visokog predstavnika u BiH.
“Kao visoki predstavnik u BiH od 1995. do 1997., Bildt je vodio politiku koja je opstrukciju Dejtonskog sporazuma tretirala kao nešto s čim se pregovara, a ne nešto što se sankcionira. Umjesto da koristi međunarodni pritisak kako bi primorao na implementaciju civilnih odredbi sporazuma, Bildt je favorizirao pristup u kojem su sve strane tretirane kao ravnopravni partneri, bez obzira na to ko je kršio dogovoreno. U njegovom mandatu je Radovan Karadžić još uvijek slobodno hodao po Bosni. Rezultat te politike bio je da su strukture odgovorne za rat nastavile funkcionirati praktično netaknute, dok su institucije države ostale mrtvo slovo na papiru”, dodao je Duraković.
Na kraju je rekao da Bildt s “ugodne distance” govori o situaciju u BiH i o potrebi ukidanja OHR-a u toku napada na državne institucije.
“Taj poziv nije reformski prijedlog. To je politički servis onima čiji projekt nije jačanje Bosne i Hercegovine nego njeno razaranje. Bosna i Hercegovina ne treba lekcije od onih koji su je, u njenim najtežim trenucima, ostavili bez zaštite”, zaključio je Duraković.
