Deveti po redu Jahorina ekonomski forum pod nazivom “Zapadni Balkan: Integracije, inovacije, održivi rast”, koji se održao od 11. do 13. maja, okupio je predstavnike institucija i privrede iz regiona.
Pažnja je posvećena i duhanskoj industriji, gdje su se razmotrili podaci o crnom tržištu duhana, analizirajući trenutno stanje. Na panelu su učestvovali Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, Vinko Skoko, pomoćnik direktora, Sektor za poreze UIO BiH, Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku, BAT Adria te Lorand Szabo, generalni direktor kompanije PMI BiH. Moderator panela bio je Ratko Kovačević, načelnik odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.
Učesnici su zajedno diskutovali o perspektivi kretanja tržišta duhana i duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini u kontekstu fiskalne politike i saradnje svih učesnika u procesu, od donosioca odluka, preko ključnih državnih agencija za provedbu zakona i same industrije.
Prema recentnom IPSOS istraživanju, udio neoporezovanih cigareta pao je sa 4 posto u 2025. godini na svega 3 posto u prvoj polovici 2026. godine što je potvrdilo nastavak pozitivnog trenda i sugerisalo da koordinirani pristup daje rezultate. Međutim, kako su zaključili na panelu, iza tog podatka krije se znatno složenija slika tržišta koje se ne smanjuje jednako u svim segmentima.
Tržište koje se mijenjalo kroz tri faze
Da bi se razumjelo gdje je Bosna i Hercegovina danas po pitanju crnog tržišta duhana, učesnici panela podsjetili su da je tržište u proteklih gotovo dvadeset godina prošlo kroz tri jasno definisane faze. Od stabilnosti između 2008. i 2014. godine, duboke krize u periodu od 2015. do 2020. pa do oporavka koji traje i danas.
Upravo je period krize označio prijelomnu tačku. Ubrzan rast akciza, među najbržima u Evropi, doveo je do naglog pada legalnog tržišta – sa 11 milijardi na svega 3,6 milijardi cigareta. Istovremeno, ilegalno tržište naraslo je na više od 50 posto.
Drugim riječima, pokušaj brzog usklađivanja s evropskim standardima proizveo je suprotan efekat na terenu.
Preokret se desio nakon 2020. godine, kada je promijenjen pristup. Umjesto daljnjeg povećanja fiskalnog opterećenja, fokus se prebacio na stabilizaciju i kontrolu tržišta. Ključnim su se pokazale tri mjere: moratorij na rast akciza, intenziviranje aktivnosti agencija za provedbu zakona te kampanja UIO “Stop švercu”, koja je uključila i same građane.
Ta kombinacija donijela je uočljive rezultate. U periodu od 2020. do 2025. godine budžetski prihodi porasli su za oko milijardu KM, bez dodatnog povećanja akciza. Paralelno, udio crnog tržišta smanjen je sa približno 50 na oko 25 posto.
Jedan segment i dalje van kontrole
Smanjenje udjela crnog tržišta, ipak, nije ravnomjerno raspoređeno. Dok se segment cigareta značajno stabilizovalo, ključni izazov ostaje rezani duhan. Prema najnovijem istraživanju, čak 94 posto ovog tržišta i dalje je izvan legalnih tokova. Procjenjuje se da je do sada u 2026. godini potrošnja ilegalnog rezanog duhana iznosila više od 1.500 tona.
Ovaj segment, osim kroz standardne kanale poput ulične prodaje ili pijaca, cirkuliše i putem društvenih mreža te u online prodaji, što ga čini znatno težim za kontrolu.
To u praksi znači da, iako ukupni pokazatelji bilježe napredak, dio tržišta ostaje gotovo netaknut institucionalnim mehanizmima.
Dodatni sloj kompleksnosti dolazi s pojavom novih kategorija proizvoda – elektronskih cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica. Za razliku od tradicionalnih proizvoda, ovaj segment još uvijek nema ujednačen regulatorni okvir u Bosni i Hercegovini, a balans između kontrole tržišta i njegove transformacije ostaje imperativ.
Iskustva zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske i Novog Zelanda pokazuju da diferenciran pristup može imati efekta, ali samo uz jasno definisana pravila i nadzor. Takav pristup uključuje oštrije restrikcije i smanjenje dostupnosti tradicionalnih cigareta, a s druge strane razvoj i regulaciju alternativnih nikotinskih proizvoda kao manje štetnih opcija.
Uz rezultate potrebna je i održivost
Kako su istakli panelisti foruma, Bosna i Hercegovina je u relativno kratkom periodu prešla put “od zemlje koja je slučaj do zemlje koja je primjer”. Područje u kojem je crno tržište dominiralo, pokazalo je da kombinacija fiskalne predvidivosti i operativnog djelovanja može dati konkretne rezultate.
Ali, kako su upozorili učesnici, tržište koje se jednom prilagodilo promjenama brzo pronalazi nove modele funkcionisanja. Upravo zato, pitanje koje ostaje otvoreno je koliko brzo sistem može odgovoriti na sljedeću transformaciju tržišta koje, po svojoj prirodi, rijetko miruje.
