Dana 31. maja 1992. godine, nesrpskom stanovništvu Prijedora je putem lokalnog radija naređeno da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili plahtama, te da prilikom izlaska iz svojih domova nose bijele trake oko ruke.
Ovaj čin segregacije, diskriminacije i uvoda u masovne egzekucije ostao je jedan od najupečatljivijih simbola etničkog čišćenja počinjenog tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Isticanjem bijele zastave, dijaspora u Velikoj Britaniji njeguje kulturu sjećanja i posebno odaje počast za 102 ubijene djece Prijedora, kao i svim nevino stradalim civilima.
Stravične brojke koje opominju
Prema dostupnim podacima, razmjere zločina u Prijedoru su bile razorne za bošnjačko i hrvatsko stanovništvo. 3.176 civila je ubijeno ili se još uvijek vodi kao nestalo. Među ubijenima je bilo 102 djece. Više od 30.000 Bošnjaka i Hrvata bilo je zatočeno u zloglasnim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Oko 53.000 ljudi bilo je izloženo progonu, pritvaranju, deportaciji, mučenju i drugim oblicima zlostavljanja Više od 94 posto bošnjačkog i hrvatskog stanovništva Prijedora prisilno je protjerano iz svojih domova.
Bosanskohercegovačka zajednica u Velikoj Britaniji nastavit će obilježavanje Dana bijelih traka nizom komemorativnih događaja u Coventryju i Birminghamu.
Cilj ovih okupljanja je odavanje počasti žrtvama, ali i kontinuirano podsjećanje javnosti na važnost očuvanja istine, sjećanja i ljudskog dostojanstva.
“Tri decenije kasnije, bijela traka ostaje simbol opomene protiv mržnje, diskriminacije i progona, ali i simbol našeg zajedničkog obećanja da žrtve nikada neće biti zaboravljene”, poručuju iz bosanskohercegovačke zajednice.
