U centru su smješteni veliki videozidovi preko kojih operateri 24 sata dnevno, u realnom vremenu, prate stanje na 160 najfrekventnijih raskrsnica u Kantonu. Praćenje je omogućeno putem 54 rotirajuće kamere, 310 radara, 124 induktivne petlje (senzora) i 2.150 signalnih planova, odnosno programa rada semafora.
Projekat uspostavljanja adaptivnog upravljanja saobraćaja koštao je gotovo 20 miliona KM. Riječ je o novcu osiguranom kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), na čijem je međunarodnom tenderu za glavnog izvođača radova izabran konzorcij domaćih kompanija BS Telecom i BH Telecom dok je kompanija Step podizvođač.
Sva spomenuta oprema je postavljana u prethodne dvije godine, uz zamjenu 2.410 semafora i potpunu rekonstrukciju ili reparaciju više od 1.200 njihovih nosećih konstrukcija.
Postavljanje infrastrukture i nedavni početak rada ovog centra, jedinog ovakvog u Bosni i Hercegovini, realizovani su u skladu s rokovima Ministarstva saobraćaja KS kao investitora. Zaposleni su prošli obuku, a sistem je testiran.
“Već poboljšan protok vozila”
Kantonalni ministar saobraćaja Adnan Šteta (SDP) ukazao je na to da se već ranom primjenom adaptivnog upravljanja osjetno poboljšao protok vozila.
“Imamo analize kojima smo uporedili kakav je saobraćaj bio prije i poslije primjene ovog sistema. Primjera radi, poredili smo određeni dan iz jula ove godine s istim danom iz jula prošle godine. Analiza je pokazala da, iako je sada u Sarajevu 11 posto više vozila nego prije dvije godine, protok vozila kroz raskrsnice veći za 12 do 15 posto”, obrazložio je Šteta.

Govoreći dodatno o osjetnim benefitima sistema, istakao je podatak da je dužina putovanja od Marijin Dvora do Stupa skraćena za gotovo 20 posto u odnosu na period od prije dvije godine, što je postignuto koordinacijom zelenog vala. Naglasio je da je ovaj rezultat ostvaren uprkos značajnom povećanju broja vozila u odnosu na 2024. godinu.
Šta se mijenja za učesnike u saobraćaju
Direktor projekta, inženjer elektrotehnike Dušan Stanišić, koji je na sličnim projektima radio širom svijeta, objasnio je tehničku stranu uspjeha. Istakao je da je sistem potpuno automatizovan dok je uloga operatera u centru da reaguju prvenstveno u incidentnim situacijama.
“Sistem uči, što znači da se stalno moraju podešavati parametri kako bi protok saobraćaja bio što bolji”, naglasio je Stanišić.

Sistem donosi promjene za pješake, vozače, ali i tramvajski prijevoz. Kada je riječ o pješacima, ključni su novi tasteri na semaforima.
“Na raskrsnicama pokrivenim ovim sistemom postavljeno je 526 pješačkih tastera. Zamolio bih pješake da ih obavezno koriste pri prelasku ulice. Svako aktiviranje, odnosno neaktiviranje tastera, direktno utječe na kompletan sistem”, rekao je Stanišić, najavivši da će ubrzanje protoka vozila biti jedna od najvećih koristi za same vozače.
Ono što ovaj sistem čini dodatno efikasnim jeste njegova direktna povezanost s javnim prijevozom. Osvrnuo se i na benefite za tramvajski saobraćaj, odgovorivši na pitanje da li će se zeleno svjetlo na semaforu zaista uvijek paliti neposredno prije prolaska tramvaja kroz raskrsnicu.
“Tehnički je moguće da se svakom tramvaju na svakoj raskrsnici pali zeleno svjetlo. No, kada bi uvijek tako bilo, poremetio bi se bočni saobraćaj, ali i saobraćaj na glavnom pravcu. Poboljšanja će se ostvarivati postepeno, odnosno kako se sistem bude ‘hranio’ ogromnim brojem podataka”, pojasnio je.
Kako sistem reaguje na nepredviđene okolnosti
Važna tema razgovora bilo je i ponašanje sistema u nepredviđenim okolnostima poput nesreća, nevremena ili općeg nestanka električne energije, kakav se dogodio prije dvije godine kada je veći dio Bosne i Hercegovine ostao u mraku.
“Svaki sistem se projektuje za rizične scenarije. Nijedan sistem ne pokriva nestanak struje na nivou cijelog grada, niti je to suština adaptivnog upravljanja saobraćajem. Zbog toga postoje hitne službe, među kojima je policija, koje reaguju u takvim okolnostima”, naglasio je Stanišić.

On je prenio i pozitivno mišljenje Hitne pomoći Sarajevo, kojoj će ovaj sistem biti od velike koristi, a očekuje da će isti efekat biti i kod ostalih hitnih službi, koje već imaju prijedloge za dodatno unapređenje sistema.
Bit će obuhvaćena i pruga do Hrasnice
Ministar Šteta je najavio da će sistemom biti obuhvaćena i nova trasa tramvajske pruge do Hrasnice.
“Na toj trasi se trenutno radi na semaforizaciji svih raskrsnica. Kada pruga bude puštena u saobraćaj, adaptivno upravljanje će profunkcionisati i u ovom dijelu kantona”, istakao je ministar, najavivši nastavak kontinuiranih analiza podataka dobijenih adaptivnim upravljanjem saobraćajem.

Stanišić smatra da je Sarajevo dobilo jedan od najboljih sistema za adaptivno upravljanje saobraćajem u regiji, pa i šire.
“Kvalitetna oprema, među kojom su vrhunske kamere, i softver, kao i sam način implementacije su na vrhunskom nivou. Ozbiljan napor je uložen da se tokom radova ne remeti saobraćaj. Zahvaljujući optičkoj infrastrukturi postoji pouzdan i siguran protok informacija, a koristi se najsavremenija cloud platforma BH Telecoma. Svi dijelovi sistema su tehnološki najmoderniji”, zaključio je Stanišić.

Sagovornici Klix.ba na kraju su podvukli da ovdje nije riječ samo o “mozgu” saobraćaja u glavnom gradu, već o temelju za razvoj pametnog grada u cjelini, budući da će se prikupljeni podaci u budućnosti koristiti i za strateški urbanistički razvoj Sarajeva.

