Ukoliko se ovaj tempo nastavi, deficit za cijelu 2026. godinu će premašiti 100 milijardi eura, čime će dostići novi historijski maksimum.
Trenutno stanje na tržištu jasno pokazuje ovaj trend kroz drastične promjene u izvozu i uvozu. Naime, njemački izvoz u Kinu zabilježio je pad od preko 12 posto, dok je istovremeno kineski uvoz u Njemačku skočio za skoro 9 posto. Kao rezultat toga, Kina je pala sa drugog najvećeg njemačkog izvoznog tržišta u 2021. godini na tek deveto mjesto danas.
Za ovakav rasplet događaja postoje dva velika razloga. Prvi se ogleda u oslabljenoj kineskoj ekonomiji kod kuće, gdje se zemlja suočava sa krizom na tržištu nekretnina i finansijski ograničenim lokalnim vlastima.
Drugi, još važniji razlog, je činjenica da Kina namjerno gradi vlastite lance snabdijevanja i snažno napreduje u lancu vrijednosti. Industrije poput mašinerije, električnih vozila i elektronike su upravo oni sektori kojima je Njemačka nekada dominirala, a koje Kina sada uspješno preuzima.
Ovaj problem ne pogađa samo Njemačku, jer cijela Evropska unija gubi oko milijardu eura dnevno zbog kineskog trgovinskog suficita.
Izvještaj OECD-a iz juna pokazao je da kineske kompanije primaju tri do osam puta više državnih subvencija u poređenju s kompanijama iz zemalja OECD-a. Ova snažna državna podrška objašnjava skoro 60 posto kineskog rasta udjela na globalnom tržištu.
U međuvremenu, industrijski giganti poput Volkswagena i drugih njemačkih kompanija primorani su ukidati radna mjesta. Oni su pritisnuti američkim carinama s jedne strane, te snažnom i subvencioniranom kineskom konkurencijom s druge strane.
Sve ovo nedvosmisleno ukazuje na to da njemački industrijski model, koji je decenijama bio glavni pokretač Evrope, polako ostaje bez prostora za daljnji rast i funkcionisanje.

