Na današnjoj sjednici će se naći četiri tačke dnevnog reda, a fokus je na izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, odnosno uvođenju boračkog dodatka.
Također, značajno je spomenuti i prvu tačku dnevnog reda, a koja se odnosi na zakone koji su usvojeni u različitim tekstovima u Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamenta FBiH.
Konkretnije, riječ je o Zakonu o platnim uslugama, Zakonu o elektronskom novcu i Zakonu o računima za plaćanje, koji su u Domu naroda usvojeni s amandmanima na tekst već usvojen u Predstavničkom domu. Ovi zakoni moraju biti usvojeni kako bi BiH pristupila Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Ipak, na ovom zasjedanju neće biti gorućih pitanja koja već nekoliko mjeseci dovode do razdora unutar vladajuće većine, koju čine Trojka (SDP, NS, NiP) i HDZ s partnerima.
Odnosi ostali hladni, za imenovanje sudija u Ustavni sud BiH upitna većina
Ova sjednica je, kako saznaje Klix.ba, sazvana zbog zahtjeva boračkih udruženja, ali i hitnosti zakona koji se odnose na ispunjavanje uslova za ulazak BiH u SEPA-u.
Bez obzira na ovo zasjedanje, odnosi između ovih stranaka su u velikoj mjeri i dalje hladni.
Prije svega to se odnosi na NiP i HDZ, koji su u sukobu još od marta ove godine kada su zastupnici HDZ-a srušili Prijedlog zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih u FBiH, a koji je stigao iz Ministarstva rada i socijalne politike, koje vodi politički sekretar NiP-a Adnan Delić.
Iako je u međuvremenu zakon ponovo usvojen na sjednici Vlade FBiH i pušten u parlamentarnu proceduru, neće se naći na ovoj sjednici. Iz NiP-a su ranije naveli da neće učestvovati u radu parlamenta dok se ovo pitanje ne riješi, mada su napravili iznimku kada je održana hitna sjednica o prijedlogu za privremeno upravljanje Novom željezarom Zenica.
Pored ovog zakona, na ovoj sjednici neće biti riješeno ni pitanje imenovanja sudija u Ustavni sud BiH, ali tu problem za partnere nije samo odnos NiP-a i HDZ-a, već i otvoreno protivljenje Naše stranke.
Naime, iz ove stranke su istakli da neće glasati za prijedlog Komisije za izbor i imenovanje Parlamenta FBiH zbog činjenice da je prvorangirana na ovoj listi Katica Artuković, za koju navode da ima veze s HDZ-om.
Čak i prije toga, odnosi HDZ-a i Naše stranke su zahladili kada je s mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma smijenjen Dragan Mioković, a na imenovanje Amira Purića se i dalje čeka. Imajući u vidu da je do kraja mandata ostalo nekoliko mjeseci, a efektivno još jedno zasjedanje, čini se da Purić neće preuzeti poziciju za koju je nominovan.
Kako su stranke iz opozicije u FBiH (SDA, SBiH, DF) već istakle da neće glasati za ovaj prijedlog, odluka Naše stranke da otvoreno stanu protiv ovog imenovanja je u pitanje stavilo potrebnu većinu za izbor Artuković i Dženete Omerdić, koje su trebale pred parlamentarce doći na zajedničkoj listi.
Postoji i “nuklearna” opcija, ali je teško očekivati
Naravno, mandat ovog saziva Predstavničkog doma traje do imenovanja novih zastupnika nakon Općih izbora u BiH, koji će se održati 4. oktobra.
Samim tim, teoretska šansa za rješavanje ovih pitanja postoji i u sljedećih pet mjeseci, ali je ona izrazito mala.
Prije svega, august je već rezervisan za ljetni odmor i teško je očekivati da će biti sazvane sjednice u ovom periodu. Nakon augusta dolazi predizborna kampanja u septembru, kada se također očekuje da neće biti sjednica.
Kada se okonča predizborna kampanja saziv neslužbeno završava svoj mandat, jer dosadašnja praksa sugeriše da se do preuzimanja mandata novih zastupnika ne organizuju sjednice.
Teoretski, u bilo kojem trenutku, ako za to postoji politički interes, od održavanja sjednice do formiranja novog saziva Predstavničkog doma može se sazvati hitna sjednica, ali je to praktički teško izvodivo, a posebno kada su odnosi među partnerima na izrazito niskom nivou.
Mandat će tako, najizvjesnije, završiti hitnom sjednicom o ekonomskim zakonima i boračkom dodatku, dok će iza ovog saziva ostati nekoliko važnih tačaka koje neće biti riješene.
