Osim subjektivnog dojma da su mnogi svjetski internet influenseri bili oduševljeni i dijelili objave koje se tiču Bosne i Hercegovine te otkrivali ne samo njen narod, nego i prirodne i kulturne ljepote, da je plasman na Svjetsko prvenstvo imao puno veći značaj od samog fudbala pokazuju i neki objektivni pokazatelji.
Tako je pretraživanje pojma “Bosnia” na Google doseglo svoj petogodišnji maksimum, upravo zahvaljujući plasmanu nacionalne selekcije na Mundijal.
Stručnjak za destinacijski marketing Jusuf Jamakosmanović govorio je Klix.ba o Svjetskom prvenstvu kao komunikacijskoj prilici za brend zemlje.
“Svjetsko prvenstvo za svaku zemlju, pa i za Bosnu i Hercegovinu, predstavlja veliku komunikacijsku priliku za brend zemlje, jer generiše veliku pažnju i veliki broj online pretraga o zemlji. Međutim, naš problem je što nemamo jasno definisan brend Bosne i Hercegovine u pravom značenju te riječi, niti instituciju koja sistemski promoviše Bosnu i Hercegovinu, zbog čega često drugi pričaju našu priču umjesto nas. U biti, mislim da nemamo kontrolu nad narativom o destinaciji i ne uspijevamo postojeću pažnju i potražnju pretvoriti u konkretan interes za dolazak u Bosnu i Hercegovinu”, govori Jamakosmanović.
On pojašnjava da kada neko naprimjer u Americi pretraži Bosnu i Hercegovinu, ono što dobije je dominantno narativ o ratu, podjelama i dnevno-političkim temama, što stvara percepciju da je BiH nesigurna destinacija, a percepcija je realnost.
“Iz mog iskustva s velikim američkim turoperatorima, percepcija je jedan od naših najvećih problema, jer mnogi mišljenje o BiH formiraju na osnovu prošlosti i onoga što pronađu u medijima, a ne na osnovu današnje turističke stvarnosti zemlje. Tako da bojim se da nismo najbolje iskoristili priliku za promociju destinacije tokom Svjetskog prvenstva, jer je upravo za vrijeme utakmica naše reprezentacije trebalo raditi snažnu digitalnu kampanju destinacije, kada se događa najveći skok interesa i pretraga”, kazao je Jamakosmanović.
On navodi da, koliko mu je poznato, nijedna institucija ili turistička zajednica to nije uradila, a upravo bi takva komunikacija mogla pomoći da sportsku pažnju pretvorimo u promociju destinacije.
“Vidio sam, naprimjer, da je neko napravio majicu sa porukom ‘I am from America, take me to Bosnia’, i mislim da se sav taj hype koji je proizvela pjesma Dubioze kolektiv mogao pretvoriti u odličnu kampanju da je bilo više volje i znanja. Sreća je da imamo dobar user-generated content, odnosno sadržaj koji stvaraju navijači, turisti, dijaspora i obični ljudi, jer oni trenutno rade posao promocije bolje i uvjerljivije nego naše institucije koje bi to trebale”, govori Jamakosmanović.
Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Norveškoj i Pakistanu i trenutni direktor Vijeća stranih investitora Nedim Makarević je u objavi na društvenim mrežama naveo da je Svjetsko prvenstvo i priča o brendiranju države, dijaspori, investicijama i ekonomskoj diplomatiji.
Makarević je istakao da je dijaspora najveća neiskorištena investicija Bosne i Hercegovine.
“Ono što danas gledamo u Torontu, Los Angelesu i drugim gradovima nije samo navijanje za reprezentaciju. To je demonstracija snage bh. dijaspore. Hiljade ljudi putuju, troše vlastiti novac, organizuju događaje, okupljaju poslovne ljude i predstavljaju Bosnu i Hercegovinu svijetu. Mnoge uspješne države upravo kroz dijasporu grade trgovinske, investicione i poslovne mreže”, napisao je Makarević.
Ističe i da je Svjetsko prvenstvo najveća promotivna kampanja za BiH
“Države godišnje troše milione na promociju svog imidža.
Kada reprezentacija nastupa na Svjetskom prvenstvu, zemlja dobija globalnu vidljivost koju je gotovo nemoguće ‘kupiti’ klasičnim marketinškim kampanjama. Istraživanja pokazuju da veliki sportski događaji imaju snažan efekat na percepciju država, turizam, međunarodnu prepoznatljivost i tzv. ‘soft power'”, poručio je Makarević.
Naglasio je i da Svjetsko prvenstvo šalje poruku da Bosna i Hercegovina postoji, da ima talent, energiju i ljude koji mogu uspjeti na najvećoj svjetskoj sceni.
Zmajevi svojim plasmanom na Svjetsko prvenstvo nisu samo beskrajno obradovali naciju i dali priliku Bosancima i Hercegovcima da se osjećaju ravnopravnim dijelom globalnog sela, nego su i otvorili vrata Bosne i Hercegovine turistima iz cijelog svijeta, a sada je potrebno malo truda da se turisti i “provedu kroz ta vrata” i ostave novac širom države.
