Samo u Njemačkoj, Francuskoj i Španiji zabilježeno je više od 25.000 smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim temperaturama, dok stručnjaci upozoravaju da će konačan bilans biti znatno veći kada budu obrađeni podaci za august.
Toplotni valovi koji su od maja u nizu pogađali zapadnu Evropu oborili su historijske temperaturne rekorde na stotinama mjernih stanica. Francuska je zabilježila najvišu prosječnu temperaturu na nivou cijele države otkako postoje mjerenja.
U Njemačkoj su krajem juna rekordi obarani tri dana zaredom, a temperatura je na 46 mjernih stanica premašila 40 stepeni Celzijusa. Španija je istovremeno danima bilježila temperature iznad 42 stepena.
Njemačka zabilježila najtežu godinu
Najveći broj smrtnih slučajeva zasad je zabilježen u Njemačkoj, gdje je procijenjeno da je od 6. aprila do 9. augusta od posljedica vrućine preminulo oko 14.000 ljudi.
Njemački Institut Robert Koch objavio je da je samo u sedmici od 22. do 28. juna umrlo oko 9.600 ljudi više nego što bi se očekivalo.
Ovo je najteža godina kada je riječ o smrtnosti povezanoj s vrućinama u Njemačkoj otkako se vode podaci. Prethodni rekord zabilježen je 2018. godine, kada je procijenjeno 8.900 smrtnih slučajeva. Tokom uobičajenih ljeta broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom često je manji od 2.000.
Podaci o prekomjernoj smrtnosti na nivou Evropske unije pokazuju da je jedina ljetna sedmica od 2008. godine s većim porastom smrtnosti bila ona u julu 2022. godine, kada je pandemija koronavirusa još bila aktivna.
Španija već oborila vlastiti rekord
U Španiji je od maja do ove sedmice vrućina, prema podacima Instituta Carlos III, povezana s 4.947 smrtnih slučajeva.
Time je 2026. godina već postala najteža u historiji kada je riječ o smrtnosti izazvanoj toplotom u ovoj zemlji. Prethodni rekord iznosio je 4.520 smrtnih slučajeva, a zabilježen je 2022. godine.
Stručnjaci napominju da se podaci među evropskim zemljama ne računaju na isti način. Njemačka i Španija koriste modele koji u realnom vremenu procjenjuju broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, poredeći dnevne temperature i ukupnu smrtnost.
To je potrebno jer se vrućina rijetko navodi kao neposredan uzrok smrti. Ekstremne temperature često pogoršavaju postojeća oboljenja, posebno kardiovaskularne i respiratorne probleme, nakon čega osoba može preminuti od srčanog ili moždanog udara, odnosno zatajenja bubrega.
U Francuskoj više od 7.000 dodatnih smrti
Francuska je također teško pogođena. Više od 500 meteoroloških stanica zabilježilo je temperature iznad 40 stepeni, dok je u jednom trenutku čak 98 posto zemlje bilo pod upozorenjem zbog toplotnog vala.
Francuske zdravstvene vlasti saopćile su da je između kraja maja i 22. jula zabilježeno 7.300 smrtnih slučajeva iznad očekivanog broja, prema početnim podacima.
Ovi podaci još nisu konačni. U njih nisu uključeni augustovski rezultati, a početna procjena zasnovana je na elektronskim potvrdama o smrti koje obuhvataju oko 80 posto ukupne smrtnosti.
Zbog toga stručnjaci očekuju da će konačan broj biti znatno veći.
I druge zemlje bilježe veliki porast smrtnosti
Veliki broj dodatnih smrtnih slučajeva zabilježen je i u drugim evropskim zemljama. Zdravstvene vlasti u Engleskoj procijenile su da su toplotni valovi u maju i junu bili povezani s 2.877 smrtnih slučajeva.
Belgija je između 18. i 29. juna zabilježila povećanje smrtnosti od 39 posto, odnosno 1.222 dodatna smrtna slučaja. U Nizozemskoj je između 22. juna i 5. jula umrlo najmanje 900 ljudi više nego što je uobičajeno.
Modeliranje pokazuje da je tokom toplotnog vala krajem juna u Poljskoj umrlo oko 1.070 ljudi više nego što bi se očekivalo, dok su švicarske zdravstvene vlasti procijenile oko 220 dodatnih smrtnih slučajeva u istoj sedmici.
Početni podaci iz Luksemburga, Grčke, Rumunije, Bugarske i Danske ukazuju na oko 40 dodatnih smrtnih slučajeva u svakoj od tih zemalja.
Italija još nema konačan nacionalni bilans. Procjene, međutim, pokazuju da bi broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u toj zemlji mogao iznositi između 5.000 i 8.000 kada budu završene analize.
Naučnici upozoravaju na posljedice klimatskih promjena
Stručnjaci upozoravaju da ovakvi ekstremni toplotni valovi nisu izolirani događaji. Naučna istraživanja pokazuju da zagrijavanje planete uzrokovano ljudskim aktivnostima čini ekstremne temperature češćim i intenzivnijim.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je u maju da je smrtnost povezana s vrućinom u evropskoj regiji u posljednjih 20 godina porasla za više od 30 posto.
Istovremeno, evropsko stanovništvo stari, što dodatno povećava broj ljudi posebno ranjivih na ekstremne temperature.
Konačan bilans ovogodišnjih toplotnih valova bit će poznat tek nakon što evropske zemlje završe obradu podataka za ljetne mjesece. Međutim, već sada je jasno da je ljeto 2026. godine među najtežim periodima ekstremne vrućine koje je Evropa zabilježila.
