Nastavak uređenja obala Vrbasa u Banjoj Luci izaziva sve više reakcija među građanima, ekolozima i stručnjacima za zaštitu životne sredine. Fotografije s terena pokazuju tešku mehanizaciju, velike količine kamena i intenzivne građevinske radove neposredno uz korito rijeke, što je ponovo pokrenulo raspravu o tome da li se razvoj grada odvija na štetu prirode.
Na fotografijama se mogu vidjeti bageri i kamioni koji rade na uređenju obale, dok se prirodni ambijent jedne od najprepoznatljivijih gradskih zona mijenja pred očima građana.
Ova tema postala je posebno aktuelna nakon što su se u javnosti pojavili navodi o višemilionskim ulaganjima u izgradnju i rekonstrukciju šetališta uz Vrbas. Dok iz Gradske uprave ističu da je cilj projekata približavanje rijeke građanima i stvaranje novih rekreativnih sadržaja, kritičari upozoravaju da se pri tome zanemaruje očuvanje prirodnog karaktera obale.
Ekolog iz Banje Luke i predsjednik Centra za životnu sredinu, Tihomir Dakić, smatra da svaka intervencija uz rijeku mora biti pažljivo planirana.
“Prirodne obale rijeka imaju višestruku funkciju. One nisu samo estetski element prostora već predstavljaju stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, štite obalu od erozije i doprinose prirodnoj regulaciji vodotoka. Kada se jednom zamijene kamenom ili betonom, povratak na prvobitno stanje gotovo je nemoguć”, kaže Dakić.
Dodaje da moderni evropski gradovi sve više napuštaju praksu betoniranja riječnih obala i okreću se rješenjima koja čuvaju prirodne ekosisteme.
“Niko nije protiv uređenja prostora za građane, ali pitanje je na koji način se to radi. Danas se insistira na takozvanim zelenim rješenjima koja omogućavaju pristup rijeci, a da se pri tome ne uništava prirodni karakter obale”, ističe Dakić.
Nakon reakcija građana na radove uz Vrbas, razgovarali smo sa našim čitaocima.
Branko T. smatra da se prirodna obala nepovratno mijenja.
“Vrbas je oduvijek bio prepoznatljiv po svojoj prirodnoj obali. Nisam protiv uređenja, ali mislim da se izgubila mjera i da građani nisu dovoljno pitani šta žele.”
Slično mišljenje ima i sugrađanka Lejla N. koja ističe da razvoj grada mora biti usklađen sa zaštitom prirode.
“Šetališta jesu potrebna, ali ne po cijenu uništavanja zelenila i prirodnog ambijenta. Voljela bih da se više sluša struka i organizuju javne rasprave prije ovakvih zahvata.”
Prema dostupnim informacijama, u proteklom periodu za izgradnju i uređenje više dionica šetališta izdvojeni su milionski iznosi iz gradskog budžeta. Također, obavezne table na gradilištu nikad nisu postavljene, a prema navodima aktivista radovi su počeli bez dozvola i izabranih izvođača, a ni dokumentacija o projektu nikad nije dostavljena.
Navode da problem sa otpadnim vodama i kolektorom nikad nisu riješeni, iako su mnoge gradske administracije to navodile kao jedan od ključnih prioriteta za Banju Luku.
Posao vrijedan 3,5 miliona KM, dobile su kompanije GP “Gradip” iz Prnjavora sa firmama “Geokop” iz Dervente, “ABC Solutions” iz Banja Luke i “Eko-Euro Tim” iz Krupe na Vrbasu, a za projekat u skupštini su glasali i odbornici SNSD-a i PDP-a.
Posebno zabrinjava činjenica da se posljednjih godina sve češće mogu vidjeti radovi koji uključuju nasipanje kamena i izmještanje prirodne vegetacije uz obalu. Ekološke organizacije već duže vrijeme upozoravaju da bi ovakve intervencije mogle imati posljedice na biodiverzitet i ukupno stanje riječnog ekosistema.
Vrbas je mnogo više od obične rijeke. On predstavlja simbol grada, mjesto okupljanja, sportskih aktivnosti i jedan od najvažnijih prirodnih resursa Banje Luke. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li razvoj i uređenje priobalja moraju značiti i trajni nestanak prirodnih obala i zelenila po kojem je Banja Luka nadaleko poznata.
