Bosna i Hercegovina je pred ozbiljnim ekonomskim iskušenjima. Dok međunarodne institucije upozoravaju na usporavanje rasta, rast zaduženosti i slabosti u borbi protiv finansijskog kriminala, građani i privreda već osjećaju posljedice političkog nemara, kašnjenja i blokada.
O finansijskim problemima, ponovnom stavljanju BiH na sivu listu Moneyvala, zaduženjima, inflaciji i posljedicama po građane za N1 je govorio ekonomski stručnjak i diplomata Draško Aćimović.
“Neće se ništa riješiti do izbora”
Govoreći o blokadi u Upravi za indirektno oporezivanje, problemima oko graničnog prijelaza Gradiška i raspodjele sredstava, Aćimović je ocijenio da se do izbora neće ništa riješiti.
“Mislim da se neće ništa riješiti do izbora i naravno da je izuzetno pogubna, kao što je cjelokupna naša situacija pogubna”, rekao je Aćimović za N1.
Komentarišući reakcije političara nakon što se BiH ponovo našla na sivoj listi Moneyvala, kazao je da njihove izjave zvuče kao pokušaj umanjivanja problema.
“Kao da čujete: dobro je, super da smo na sivoj listi, da nismo na crnoj. To figurativno izgleda kao da smo se igrali pištoljem, pa smo opalili metak u stomak, ali nismo u srce, dobro smo prošli”, kazao je.
“Poređenja 2016. i 2026. su vrijeđanje inteligencije građana”
Aćimović je podsjetio da BiH nije prvi put na sivoj listi, ali je naglasio da se današnja situacija ne može porediti s onom iz 2016. godine.
“Ljudi trebaju znati da je sada 2026. A 2026. i 2016. su nebo i zemlja u finansijskom sistemu, u kontroli stvari i operativnom dijelu u kojem se nalazimo”, rekao je.
Prema njegovim riječima, posebno je važno razumjeti da se finansijski sistemi ubrzano mijenjaju, uključujući digitalni novac i strožije kontrole porijekla novca.
“Sva ta poređenja 2016. sa 2026. su vrijeđanje inteligencije građana Bosne i Hercegovine”, poručio je Aćimović.
Šta siva lista znači za građane i privredu?
Aćimović je objasnio da siva lista ne znači klasične sankcije, ali da državu primorava na promjene unutar sistema.
Kao jedan od ključnih problema naveo je pitanje stvarnog vlasništva u firmama.
“Mora se znati posljednji beneficijer, posljednji vlasnik u nizu. Vi napravite lanac firmi i u suštini ne prikazujete zadnjeg stvarnog vlasnika, i na taj način sakrivate novac i porijeklo novca”, pojasnio je.
Dodao je da će se posljedice osjetiti i kroz bankarski sektor, transfere novca i investicije.
“Građani će osjetiti poskupljenje. I ovako imamo izuzetno skupe transfere novca. Pokušajte sada prebaciti novac iz Sarajeva bilo gdje u Evropu, vidjet ćete koliko će vam dana trebati i koliko će vam uzeti novca”, rekao je.
Posebno je upozorio na investicije.
“Mi inače nemamo stranih investicija, što je tragično. Poslije ovoga, naravno, nećemo ih imati uopšte”, kazao je Aćimović.
“Ni od SEPA-e neće biti ništa u bliskoj budućnosti”
Aćimović je govorio i o SEPA sistemu, ocijenivši da BiH nije ispunila potrebne uslove.
“SEPA sistem ne ide tako kako oni pričaju. Mi nismo prošli ni taj peti krug. Ako želite da vam se usvoji SEPA sistem, morate doći u zadnji krug, a zadnji krug je implementacija tih zakona”, rekao je.
Kako je dodao, BiH nije završila ni fazu usvajanja zakona i podzakonskih akata.
“Nemamo ni zakone, podzakonske akte, koliko znam nekih sedamdesetak, a ništa od toga nemamo. Ni od SEPA-e neće sigurno biti ništa u bliskoj budućnosti”, poručio je.
“Nije problem jedan zakon, nego desetine zakona i akata”
Na pitanje zašto BiH nije ispunila tehničke uslove i usvojila Registar stvarnih vlasnika, Aćimović je rekao da se odgovornost ne može svesti na jedan zakon.
“Vidite kako perfektno spinuju. Prebacuju sad kao jedan je zakon problem, pa je Bosna i Hercegovina zbog jednog zakona otišla na sivu listu. Strašno je šta rade i kako se ismijavaju narodu”, rekao je.
Naglasio je da je riječ o mnogo širem procesu.
“Nije to jedan zakon. To ima na desetine zakona, podzakonskih akata, uredbi, sprovođenje svega toga. To je jedan veliki proces koji oni nisu nijednim dijelom odradili”, kazao je Aćimović.
Inflacija puni budžete, građani plaćaju cijenu
Govoreći o upozorenjima MMF-a, rastu zaduženosti i fiskalnim rizicima, Aćimović je rekao da političarima u BiH ide u korist visoka inflacija jer puni budžete.
“Političari Bosne i Hercegovine imaju veliku sreću što je enormna inflacija. Oni se raduju svaki dan da je sve skuplje, da je inflacija sve veća, jer kroz Upravu za indirektno oporezivanje njima dolazi veća suma novca od poreza, carina, akciza i svega ostalog”, rekao je.
Prema njegovim riječima, na taj način se finansira glomazni administrativni aparat.
“Finansiraju se kroz inflaciju, kroz poskupljenje, finansiraju taj glomazni aparat”, kazao je.
“Zadužujemo se ekstremno skupo”
Aćimović je upozorio da se BiH zadužuje pod nepovoljnim uslovima, umjesto da kroz aranžman s MMF-om provede reforme i dobije povoljnija sredstva.
“Način na koji se oni zadužuju je ekstremno skup. Umjesto da se s Međunarodnim monetarnim fondom dogovore reforme i da dobijemo novac pod izuzetno dobrim uslovima, sa ekstremno niskim stopama, mi imamo ovaj način zaduživanja”, rekao je.
Govoreći o domaćem zaduživanju putem trezorskih zapisa i obveznica, rekao je da su takve pozajmice kratkoročne i mogu služiti za premošćavanje, ali ne i za dugoročne razvojne projekte.
“Pravosuđe konstantno ne radi svoj posao”
Aćimović je problem neraspodijeljenih sredstava i blokada povezao i s nefunkcionisanjem pravosuđa.
“Pravosuđe konstantno ne radi svoj posao. Ako vam pravosuđe ne funkcioniše, kako će vam funkcionisati država?”, rekao je.
Govoreći o problemima na granicama, posebno je kritikovao miješanje odluka koje se tiču građana s pitanjima raspodjele sredstava.
“Ne može se desiti da se most ne otvori, pa ljudi sa ženama i djecom čekaju satima zato što neko nije isplatio toliko i toliko novca. To su stvari koje se moraju rješavati na nivoima na kojima se rješavaju”, kazao je.
“BiH nema ni elektronski potpis”
Aćimović je upozorio da BiH ozbiljno kasni za evropskim i regionalnim digitalnim procesima.
Prema njegovim riječima, Evropska unija od Nove godine uvodi elektronski novčanik, dok BiH nema ni osnovne preduslove.
“Bosna i Hercegovina nema čak ni elektronskog potpisa. Hrvatska je već pripremila taj projekat, Srbija je napravila svoj sistem kompatibilan s evropskim, Crna Gora je završila kompletan sistem. Svi su spremni, Bosna i Hercegovina nema ni potpisa”, rekao je.
Upozorio je da bi BiH za godinu i po do dvije mogla imati ogromne probleme ukoliko se ne uključi u nove sisteme.
“Ili ćemo sada odraditi stvari koje su potrebne i sjesti za tim novim globalnim stolom, ili ćemo biti ponižavani još gore nego sada”, poručio je Aćimović.
“Država ne štiti građane od inflacije”
Na pitanje postoji li mehanizam kojim država štiti standard građana od inflacije, Aćimović je odgovorio da takvih mjera nema.
“Ne štiti ništa. To je sve besmisleno. Oni neće da iskoriste nijednu od mjera”, kazao je.
Istakao je da mjere moraju biti ciljane prema onima koji su najugroženiji.
“Mora se usmjeriti sredstva na ljude koji imaju problem s potrošačkom korpom, koji zarađuju puno manje. Taj disbalans se mora regulisati”, rekao je.
Kao konkretnu mjeru naveo je smanjenje ili subvencioniranje komunalnih usluga za penzionere i građane s nižim primanjima.
“Penzioneri i ljudi s niskim primanjima prvo plate komunalne usluge, pa ako im nešto ostane, kupe malo hrane i poneki lijek. Dajte subvencionirajte, napravite skalu smanjivanja i oslobađanja plaćanja komunalnih usluga”, poručio je Aćimović.
Dodao je da su priče o smanjenju PDV-a uglavnom populizam, jer se strani kreditori namiruju iz sredstava Uprave za indirektno oporezivanje.
“Mnogo stvari se može napraviti. Već samo smanjivanje korupcije bila bi ogromna mjera”, zaključio je Aćimović za N1.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
