“Kao ljekar želim naglasiti da višednevno i nekontrolisano gorenje komunalnog otpada predstavlja ozbiljan problem za kvalitet zraka i zdravlje stanovništva”, kaže dr. Halilović-Kunovac.
Objašnjava da dim koji nastaje sagorijevanjem komunalnog otpada predstavlja složenu mješavinu različitih štetnih materija.
“Dim koji nastaje sagorijevanjem komunalnog otpada predstavlja složenu mješavinu sitnih čestica, različitih gasova i hemijskih spojeva, kao što su CO, NO₂, dioksini i furani. Posebno su problematične fine čestice PM2.5 i PM10 koje zbog svog malog promjera mogu dospjeti i do najmanjih disajnih puteva, a odatle i u krvotok”, navodi pulmologinja.
Prema njenim riječima, posljedice izloženosti ovakvom dimu mogu se javiti i nakon kraćeg perioda.
“Kratkotrajna izloženost ovakvom dimu može izazvati iritaciju očiju i disajnih puteva, nadražajni kašalj, otežano disanje i osjećaj stezanja u prsima”, kaže ona.
Poseban problem predstavljaju osobe koje već imaju respiratorne i druge hronične bolesti.
“Kod osoba koje već boluju od hroničnih bolesti, kao što su astma ili hronična opstruktivna bolest pluća, dim može dovesti do pogoršanja bolesti”, upozorava dr. Halilović-Kunovac.
Iako, kako navodi, trenutno nema povećanog broja pacijenata koji se javljaju u odnosu na uobičajeni period, među pacijentima koji dolaze ima onih kojima je zbog pogoršanja tegoba potrebna dodatna terapija, odnosno povećanje doze terapije.
Poseban apel pulmologinja upućuje roditeljima, starijim osobama, trudnicama te osobama sa hroničnim respiratornim i kardiovaskularnim bolestima.
“Posebno bih apelovala na roditelje da zaštite djecu, kao i na starije osobe, trudnice te osobe sa hroničnim respiratornim i kardiovaskularnim bolestima, jer su ove kategorije stanovništva osjetljivije na posljedice zagađenog zraka”, ističe.
Govoreći o dugoročnim posljedicama, dr. Halilović-Kunovac upozorava da rizik nije vezan samo za trenutne simptome.
“Dugotrajna izloženost određenim komponentama zagađenja, posebno PM2.5, povećava rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te karcinoma pluća. Aerozagađenje je već dokazano jedan od važnih uzročnika ovih bolesti”, navodi pulmologinja.
Ipak, za konkretnu procjenu rizika u aktuelnoj situaciji, kaže, potrebni su podaci o mjerenjima kvaliteta zraka i sastavu dima. Građanima savjetuje da, dok su koncentracije zagađujućih materija povišene, što manje borave na otvorenom.
“Moja preporuka građanima je da u periodu dok je povećana koncentracija zagađujućih materija što manje borave na otvorenom, prozore i vrata drže zatvorenim, a ukoliko je moguće koriste uređaje za pročišćavanje zraka sa odgovarajućim filterima”, kaže dr. Halilović-Kunovac.
Preporučuje i da se klimatizacija koristi u režimu recirkulacije, odnosno bez uvlačenja vanjskog zraka.
Ukoliko se ipak mora izaći napolje, preporučuje korištenje zaštitnih maski.
“Ukoliko se ipak mora izaći napolje, preporučuje se nošenje zaštitnih maski, i to FFP2 i N95 maski”, navodi.
Građanima također savjetuje da izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom. Pri fizičkom naporu se povećava ventilacija pluća pa samim tim i količina udahnutih zagađujućih čestica”, objašnjava pulmologinja.
Osobe koje već imaju propisanu pulmološku terapiju, dodaje, treba da je redovno uzimaju.
“Ukoliko se pojave izraženo otežano disanje, sviranje u prsima, vrtoglavica ili opća slabost, potrebno je javiti se ljekaru”, poručuje dr. Halilović-Kunovac.
Građani Goražda već četvrti dan trpe posljedice požara na nelegalnoj deponiji u Šišetima, a gradski štab Civilne zaštite danas je proglasio stanje tehničko-tehnološke nesreće izazvane požarom na deponiji Šišeta. U popodnevnim satima konačno je angažovana i dodatna mehanizacija i upravo se radi na terenu kako bi požar koji je izazvao enormno zagađenje posebno u jutarnjim i večernjim satima, bio saniran.
