Nakon što je pod pritiskom međunarodne zajednice, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, iz procedure u Narodnoj skupštini Republike Srpske povučen set secesionističkih zakona koji su bili korak ka daljoj institucionalnoj i političkoj secesiji entiteta, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo se vratio retorici koja dovodi u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine.
Povlačenje zakonskih prijedloga uslijedilo je nakon intenzivnih političkih pritisaka i višemjesečnih aktivnosti lobističkih krugova angažovanih u Sjedinjenim Američkim Državama, a rezultat tog procesa bilo je i ukidanje dijela američkih sankcija pojedinim zvaničnicima i subjektima povezanim s vlastima Republike Srpske.
Međutim, američki stav o Bosni i Hercegovini ostao je nepromijenjen. Iz američkih diplomatskih krugova više puta je naglašeno da Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto opredijeljene za zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, uz poruku da će nastaviti pratiti djelovanje političkih aktera u zemlji.
Istovremeno je poručeno da sankcije ostaju opcija za sve pojedince i organizacije koji svojim potezima ugrožavaju stabilnost države, podrivaju institucije ili doprinose rastu političkih tenzija.
Uprkos tome, Dodik je danas ponovo otvorio pitanje disolucije Bosne i Hercegovine, iznoseći stav da je državni okvir neodrživ i da bi, prema njegovom mišljenju, trebalo razmatrati model “mirnog razlaza.”
“BiH je podijeljeno društvo i mi više ne živimo ni u kakvoj priči o BiH. Čak nas ne zanima ni funkcionisanje institucija na tom nivou, i to se vidi da je u bitno smanjenom intenzitetu… Kad se mi pitamo, BiH je izgubila svoj ključni tajmin za postojanje. Ona je izgubila jer su pobjegli od Dejtonskih rješenja. BiH se više ne može isčupati. Mi tražimo dogovor, ugovor. BiH je najbolje bilo da traži mehanizam mirnog razlaza. Čehoslovačka se razišla kada je parlament donio odluku da se raziđu, na miran način je izvršena tranzicija. Kada su izglasasla, u restoranu su svi pili, svi su plakali, jedni jer im je žao, a drugi jer im je bilo drago. Ali niko se nije potukao. Ni mi nemamo razloga da se tučemo”, rekao je Dodik.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada predstavnici vladajuće strukture iz Republike Srpske nastavljaju blokirati pojedine procese i rad institucija na državnom nivou, što politički analitičari i dio međunarodne zajednice vide kao dodatno produbljivanje institucionalne krize.
Govoreći o aktuelnoj situaciji, Dodik je danas otvoreno priznao da predstavnike Republike Srpske ne zanima funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine te ustvrdio da je država, kako je naveo, “izgubila šansu za opstanak”. Kao primjer je naveo raspad nekadašnje Čehoslovačke, poručivši da bi i Bosna i Hercegovina trebala tražiti “mehanizam mirnog razlaza”.
U nastavku obraćanja ponovio je i ranije stavove o stvaranju, kako je naveo, “bošnjačke države”, tvrdeći da Bosna i Hercegovina nema perspektivu te da bi trebalo prihvatiti njenu disoluciju.
“Ne mogu da vjerujem da Bošnjaci ne prihvataju da imaju svoju zemlju koju mogu perspektivno da kontrolišu. Mislim da bi imali daleko bolju perspektivu, bili bi podržani daleko više od islamskih zemalja. Ovako nemaju ništa, stalno krive Srbe što neće s njima. A zašto vi hoćete s nama, što hoćete našu RS. Mi nećemo vašu BiH. U čemu je razlika? Zato se vratimo politici zdravog razuma, da BiH nema šanse i da treba doživjeti disoluciju”, rekao je Dodik.
Ovakve izjave predstavljaju nastavak političke retorike kojom se dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uprkos jasnim upozorenjima međunarodnih partnera da će svaki pokušaj podrivanja ustavnog poretka, destabilizacije institucija ili povećavanja političkih tenzija biti predmet pažljivog praćenja i mogućih sankcija.
Dodikove posljednje izjave pokazuju da se, i nakon povlačenja spornih zakona i privremenog smirivanja političkih tenzija, nije odustalo od narativa koji zagovara razgradnju postojećeg ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje hoće li ovakvi istupi i kontinuirane blokade državnih institucija ponovo izazvati reakciju međunarodne zajednice, koja je više puta naglasila da stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine nisu predmet pregovora.
