Dvije članice Predsjedništva BiH mogle bi većinom glasova pomilovati Milorada Dodika, dok se Denis Bećirović, prema tumačenju Haruna Išerića, ne bi mogao pozvati na zaštitu vitalnog interesa entiteta. Ipak, prije odlučivanja mora biti provedena zakonska procedura, u kojoj važnu ulogu imaju Sud BiH i Ministarstvo pravde.
Išerić, stručnjak za ustavno pravo i viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, u Danu uživo objasnio je da pomilovanje nije nadležnost Predsjedništva izričito propisana Ustavom, nego je uređeno posebnim zakonom.
„Da bi uopće Predsjedništvo raspravljalo o pomilovanju gospodina Dodika, mora se iscrpiti vrlo dug i kompleksan pravni put“, rekao je.
Dva glasa dovoljna, ali procedura obavezna
Postupak uključuje mišljenje Suda BiH i izvještaj Ministarstva pravde s prijedlogom odluke. Išerić je naglasio da se razmatra i ponašanje osuđene osobe.
„S obzirom na ponašanje gospodina Dodika, čisto sumnjam da bi Sud BiH dao afirmativno mišljenje na njegovu molbu“, kazao je.
Naveo je humanitarne razloge, vanredne okolnosti, kajanje i rehabilitaciju kao okolnosti koje mogu opravdati pomilovanje, ocijenivši da nijedna nije ispunjena u Dodikovom slučaju. Zbog uloge Ministarstva pravde posebno je naglasio važnost izbora budućeg ministra.
Nakon provedene procedure, prema njegovom tumačenju, odluka bi mogla biti donesena većinom glasova.
„U tom slučaju Denis Bećirović može ostati u manjini i dvije članice Predsjedništva mogu odlučiti o pomilovanju gospodina Dodika“, rekao je.
Smatra da Bećirović tada ne bi mogao pokrenuti zaštitu vitalnog interesa entiteta, jer pomilovanje ne spada među pitanja za koja Ustav predviđa taj mehanizam. Ipak, ostavio je mogućnost da pitanje završi pred Ustavnim sudom BiH.
Mora li SNSD biti dio vlasti?
Išerić je upozorio da tek slijede posredni izbori za domove naroda i Vijeće naroda RS-a, zbog čega je prerano donositi konačne zaključke o budućim koalicijama.
Govoreći o mogućim blokadama SNSD-a u državnom Domu naroda, upitao je mora li toj stranci biti omogućeno i učešće u izvršnoj vlasti.
„Da li njima stvarno treba davati prostor u Vijeću ministara, utjecaj na proces donošenja odluka u Vijeću ministara i na imenovanja?“
Pozvao je na zajedničko djelovanje probosanskih stranaka, a kao mogući odgovor na blokade naveo je blokiranje pojedinih ugovora između RS-a i finansijskih institucija.
Lobiranje i državna imovina
Naglasio je da lobiranje entiteta nije zabranjeno, ali da se ne može provoditi protiv Ustava BiH, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države.
U vezi s angažmanom američkih konsultanata bliskih Donaldu Trumpu, smatra da treba utvrditi jesu li plaćeni javnim novcem, što bi moglo otvoriti pitanje zloupotrebe sredstava i krivične odgovornosti.
Govoreći o OHR-u, ocijenio je da međunarodna zajednica nema jedinstven pristup. Poručio je da se državna imovina mora urediti isključivo prema odlukama Ustavnog suda BiH.
„To stvarno jesu crvene linije ispod kojih se ne može ići“, naglasio je.
Kao član Općinske izborne komisije Novo Sarajevo, ocijenio je da su izbori u toj općini prošli u najboljem mogućem redu, uz početne tehničke poteškoće koje su brzo rješavane.
Upozorio je na potrebu bolje edukacije birača, a CIK pohvalio zbog organizacije izbora uprkos političkim pritiscima, problemima s finansiranjem i nedostatku kadrova.
„Moram aplaudirati CIK-u“, poručio je Išerić.
Pratite nas na društvenim mrežama


Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare