“U tekstu se prenose tvrdnje Udruge Baby Steps prema kojima sam, kao predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zajedno s drugim odgovornim osobama, mjesecima izbjegavao izvršiti ustavnu obavezu i navodno blokirao odlučivanje o Zakonu o dopunama Zakona o pravima, obavezama i dužnostima pacijenata u Federaciji BiH, kojim se regulira pravo na pratnju prilikom poroda, uz insinuacije da je u Domu naroda kojim predsjedavam navodno prekršen Ustav. Takva interpretacija ne odgovara stvarnom tijeku parlamentarnog postupka”, naveo je Martinović te dodao:
“Nacrt zakona nije bio ‘skriven’ niti je predlagateljici bilo onemogućeno njegovo predlaganje, obrazlaganje ili korištenje bilo kojeg poslovničkog prava. Naprotiv, nacrt je bio predmet parlamentarne procedure, o njemu se raspravljalo, predlagano je njegovo uvrštavanje u dnevni red, o tim prijedlozima izaslanici su glasali, a ja kao predsjedavajući provodio sam odluke Doma naroda”, stoji uz ostalo u Martinovićevom reagiranju u kojem je hronološki opisana parlamentarna procedura po kojoj se o nacrtu raspravljalo u dva navrata.”
Prema hronologiji koja je provjerljiva, Zastupnički dom prihvatio je ovaj nacrt 20. januara 2026. godine.
Navodi kako je zastupnica Miomirka Melank potom 12. februara u Domu naroda podnijela istovjetan nacrt, a već 13. februara dostavljen je Vladi Federacije BiH radi mišljenja.
Nakon što mišljenje nije dostavljeno, 21. aprila je nacrt po prijedlogu dnevnog reda 25. redovne sjednice kojeg je utvrdio predsjedavajući Doma naroda, po prijedlogu predlagateljice, skinut s dnevnog reda.
Dalje, navodi se da je 19. maja na 24. sjednici Doma naroda FBiH ponovo predloženo uvrštavanje ovog nacrta, ali taj prijedlog glasanjem nije dobio potrebnu većinu zastupnika.
“Prema navedenom, tvrdnja da je predsjedavajući samovoljno onemogućavao odlučivanje jednostavno zanemaruje činjenicu da dnevni red i prijedloge za njegovo mijenjanje ne utvrđuje predsjedavajući vlastitom voljom, o njima odlučuje Dom naroda glasovanjem. Poslovnik izrijekom propisuje da se o prijedlogu za unošenje određenog pitanja u dnevni red izaslanici očituju te potom glasovanjem prihvaćaju ili odbijaju prijedlog”, ističu.
Martinović tvrdi da je još indikativniji službeni transkript sjednice od 19. maja.
“Nakon rasprave, predsjedavajući Martinović nije spriječio glasovanje, nego je prijedlog zastupnice Melank stavio na glasovanje. Za uvrštavanje je glasalo sedam zastupnika, 40 ih je bilo suzdržano, a 12 protiv. Dakle, odluku nije donio predsjedavajući – donio ju je Dom naroda glasovima zastupnika. Jednako tako, na prethodnoj sjednici upravo je predsjedavajući, procjenjujući da nacrt u tom trenutku neće dobiti potrebnu većinu, predlagateljici ukazao na mogućnost da ga ne izloži konačnom negativnom odlučivanju. To je teško pomiriti s tezom o namjernoj navodnoj ‘blokadi’. O sadržaju nacrta treba govoriti odgovorno. Pitanje prava žene na pratnju tijekom poroda nije bilo sporno kao cilj. Rasprava zastupnica, među kojima su bile i liječnice, pokazuje upravo suprotno: potpora tom pravu postojala je, ali je istodobno traženo provedivo rješenje i mišljenje zdravstvene struke”, naveo je on.
Dom naroda je od Vlade Federacije zatražio mišljenje, a potom ga i urgirao.
“Zbog toga odbacujem pokušaj stvaranja slike prema kojoj se predsjedavajući Doma naroda ili Dom naroda ‘boje pratnje na porodu’. To je politički efektan naslov, ali ne predstavlja korektan opis onoga što se događalo u parlamentarnoj proceduri. Posebno zabrinjava trenutak u kojem se kaznena prijava pretvara u medijsku optužnicu. Opći izbori održavaju se za manje od mjesec dana, a predsjedavajući Doma naroda, kao i drugi izaslanici na koje se navodna prijava eventualno odnosi, kandidati su na izborima. Napominjemo da je dignitet Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine apsolutni prioritet u našem radu, da je svaki pokušaj pritiska na izaslanike u smislu glasovanja i odlučivanja u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH , te da ima elemente kaznene odgovornosti”, ističe Martinović.
