Istakao je da je potrebno strateški tretirati primarnu poljoprivrednu proizvodnju i domaću preradu hrane.
“Država mora stvoriti uslove da naši poljoprivrednici mogu proizvoditi, da se njihova proizvodnja može preraditi u Bosni i Hercegovini i da domaći proizvod može biti konkurentan na našem tržištu. Poremećaji na svjetskim tržištima, ratovi, klimatske promjene i prekidi lanaca snabdijevanja posljednjih godina pokazali su koliko jedna kriza može brzo utjecati na dostupnost i cijene hrane. Ne smijemo dozvoliti da građani Bosne i Hercegovine budu potpuno ovisni o uvozu kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama. Ne možemo i ne trebamo proizvesti baš sve, ali moramo imati dovoljno vlastite proizvodnje da u kriznim situacijama možemo zaštititi svoje građane i osigurati osnovnu prehrambenu sigurnost”, kazao je Ogrešević.
Dodao je da to znači dugoročne i predvidive poticaje, ulaganje u savremenu proizvodnju, sisteme navodnjavanja, skladišne i prerađivačke kapacitete, zaštitu domaćeg proizvođača i povezivanje poljoprivrede sa prehrambenom industrijom.
“Posebno moramo prestati voditi politiku poticaja od godine do godine. Poljoprivrednik mora znati šta ga očekuje za tri, pet ili deset godina ako želi investirati, širiti proizvodnju i zapošljavati. Naš cilj mora biti da što više novca koji građani danas troše na uvoz ostane u Bosni i Hercegovini – kod naših poljoprivrednika, proizvođača, prerađivača i trgovaca. Time ne jačamo samo domaću proizvodnju, nego stvaramo nova radna mjesta, povećavamo prihode i smanjujemo našu ranjivost na vanjske krize. Hrana nije roba kao svaka druga. U kriznim vremenima ona postaje pitanje sigurnosti. Zato domaća proizvodnja mora biti strateški interes države, a ne povremena tema predizbornih kampanja”, poručio je.
Istakao je da je država koja može prehraniti svoje građane u vremenu krize mnogo stabilnija i sigurnija država.
“Bosna i Hercegovina mora imati upravo takvu ekonomsku politiku”, zaključio je.
