U svojoj objavi na Facebooku, Ademović se zahvalio svima koji su mu ukazali povjerenje i dali svoj glas, vjerujući u ono što je govorio i zastupao na posljednjim Općim izborima u Bosni i Hercegovini.
Podnio je i apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog načina na koji je uspostavljena saradnja Bosne i Hercegovine i Europola.
“Naravno, to nije bilo dovoljno za moguće pozicioniranje u komplikovanoj ustavnoj arhitekturi Bosne i Hercegovine. Građani su većinski svoje povjerenje ukazali već oprobanim organizacijama na političkoj sceni u BiH. Ne ljutim se što je tako, jer znam kakve sve medijske i druge mašinerije stoje iza tih aktera, a i ljestvicu koju su podigle Crvene linije teže je i dokučiti i prihvatiti kao realnost. Vrijeme koje je pred nama pokazat će ko je upravu, iako ne volim kada se obistine određeni scenariji, naročito u procesima koji se tiču naše domovine”, kazao je Ademović.
Dodao je da će permanentno ukazivati na pokušaje prelaska crvenih linija i vršiti pritisak na aktere da ih ne prelaze.
“Navest ću jedan primjer iz prošlosti koji je prošao ispod radara i prikazan je kao uspjeh na evropskom putu BiH, a u biti je oduzimanje nadležnosti državi i prepuštanje državnih ovlasti entitetima. Naime, prije nekoliko dana podnio sam apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, a koja se odnosi na postizanje i potpisivanje sporazuma između Bosne i Hercegovine i Europola o uspostavi operativne saradnje i ‘zajedničke kontakt tačke’. Ona je izmještena iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH u koju je, istim Zakonom o Direkciji, bila i smještena. Dakle, popuštanjem i dogovorima entitetima je omogućeno da vrše Ustavom garantovanu isključivu nadležnost države BiH, a Direkciji kao instituciji BiH onemogućeno izvršavanje svojih zakonskih obaveza i nadležnosti”, istakao je.
Podsjetio je da Ustav BiH saradnju s Interpolom i drugim međunarodnim organizacijama iz oblasti sigurnosti daje u isključivu nadležnost države. Proces je, kako navodi, započeo odlukom Vijeća ministara 2013. godine, sporazum je ratifikovan 2016. godine, a provođen je sve do 2024. godine.
Istakao je da ove podatke nije htio da objavljuje u toku izborne kampanje kako ne bi došlo do zloupotrebe.
“I za kraj – nije važno jesu li Crvene linije i ja lično u vlasti ili ne, važno je koliko ćemo izdržati na tim linijama, braneći interese Bosne i Hercegovine. Još uvjek smo tu i ostajemo uvijek budni, sve dok država bude u opasnosti, a prema najavama bivšeg visokog predstavnika upravo se sprema ta “oluja” o kojoj smo govorili i u našoj kampanji. Mali smo i siromašni, ali vrlo otporni, i svakoga dana sve jači. Vrijeme crvenih linija tek dolazi. Ako se bosanski blok ne okupi na crvenim linijama i ne usaglasi zajednički nastup, bojim se da nam se ne piše dobro. A neće mi biti drago da budem u pravu”, zaključio je.
