Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković objavio je da su prvi električni tramvaji krenuli iz Kine prema Banjoj Luci, najavljujući da bi u grad trebali stići za nekoliko sedmica.
“Mi se sa našim vizijama ne šalimo, mi ih ostvarujemo. Tramvaji su iz Kine već na putu za Hamburg, a kroz nekoliko sedmica očekujemo njihov dolazak i u naš grad. Banja Luka će biti prvi grad u Evropi koji će imati ovaj vid električnog prijevoza”, poručio je Stanivuković.
Istovremeno, najavljeno je da bi već naredne sedmice na banjalučkim ulicama trebali biti i prvi električni autobusi, dok Grad planira postavljanje 40 novih autobuskih stajališta sa informacijama o linijama i redovima vožnje. Najavljena je i aplikacija za praćenje autobusa u realnom vremenu.
Međutim, pitanje je koliko će nova vozila zaista promijeniti svakodnevni saobraćaj u gradu koji se već godinama suočava sa sve većim brojem automobila i saobraćajnim zagušenjima.
Stručnjak za sigurnost saobraćaja Milenko Jaćimović smatra da se problem javnog prijevoza ne može riješiti samo nabavkom novih vozila.
“Saobraćajna infrastruktura i mreža saobraćajnica u Banjoj Luci značajno su opterećene, posebno u periodima vršnih saobraćajnih zagušenja. Broj registrovanih vozila prešao je rizični prag od 100.000, a grad je godinama kasnio sa prilagođavanjem saobraćajne infrastrukture porastu broja vozila. Rezultat toga danas su svakodnevne gužve i saobraćajni kolapsi”, kaže Jaćimović.
On upozorava da prije uvođenja novih tipova vozila javnosti treba odgovoriti na niz tehničkih pitanja.
“Kod ovakvih projekata mora se znati kako će vozila biti homologovana i registrovana u BiH, koje su njihove dimenzije, kakvi su zahtjevi za saobraćajnice kojima će se kretati i kakav je sistem održavanja. Ako govorimo o vozilima na točkovima koja se nazivaju tramvajima, građanima treba jasno objasniti sve tehničke i zakonske pretpostavke za njihovo korištenje u redovnom saobraćaju”, ističe Jaćimović.
Posebno problematičnim smatra pitanje kvaliteta saobraćajnica.
“Vozila ove vrste mogu biti osjetljiva na saobraćajnice sa ulegnućima, izbočenjima i drugim deformacijama. Takođe, potrebno je posebno analizirati ponašanje sistema kočenja u zimskim uslovima eksploatacije. Ne smijemo zaboraviti ni održavanje. Za električna vozila potrebni su stručni kadrovi, posebna dijagnostika, oprema i odgovarajući servisni kapaciteti”, kaže Jaćimović.
Nije dovoljno kupiti vozila
Jaćimović smatra da bi fokus trebalo staviti na cijeli sistem javnog prijevoza, a ne samo na atraktivnost novih vozila.
“Možemo kupiti najmodernija vozila, ali ako ona stoje u istoj saobraćajnoj gužvi kao i automobili, građani neće dobiti ono što očekuju. Suština javnog prijevoza jeste da bude brz, pouzdan, dostupan i dovoljno privlačan da građani ostave automobil kod kuće”, smatra on.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi potpuno drugačiji model finansiranja javnog prijevoza.
“Banjoj Luci treba novi model javnog prijevoza koji bi bio prihvatljiv za većinu građana. Jedna od mogućnosti je besplatan javni prijevoz koji bi finansirao Grad. Na taj način bi se značajno povećao broj korisnika javnog prijevoza, a dio građana bi imao razlog da automobil ostavi kod kuće”, kaže Jaćimović.
Prema njegovom mišljenju, upravo bi smanjenje broja automobila na ulicama trebalo biti jedan od glavnih ciljeva saobraćajne politike.
“Ako imamo 100.000 i više registrovanih vozila, a infrastruktura ostaje približno ista, ne možemo očekivati da će samo uvođenje novih autobusa i električnih tramvaja riješiti problem. Potrebna je ozbiljna strategija: javni prijevoz, parking politika, razvoj saobraćajnica, pješačka i biciklistička infrastruktura i potpuno drugačije upravljanje saobraćajem.”
Na pitanje kako vidi aktuelne najave Gradske uprave, Jaćimović je vrlo direktan:
“Ovo je još jedan projekat koji lijepo zvuči kada se predstavi javnosti, ali tek treba vidjeti koliki će biti stvarni benefit za građane i koliko će sve to koštati. Neophodno je napraviti kompletnu ekonomsku i saobraćajnu analizu, jer svaki eksperiment koji se plaća novcem građana mora imati jasne ciljeve, troškove i mjerljive rezultate.”
Šta kažu građani?
I među građanima Banje Luke postoji određena skepsa. Dok dio njih pozdravlja uvođenje električnih vozila i modernizaciju javnog prijevoza, drugi smatraju da je osnovni problem mnogo širi – saobraćajne gužve, stanje ulica, nedostatak parkinga i organizacija saobraćaja.
“Lijepo je da dolaze električna vozila, ali šta nam vrijede ako će stajati u istoj gužvi kao i automobili?”, kaže jedan od anketiranih građana.
Drugi smatra da bi novac prije svega trebalo usmjeriti u infrastrukturu.
“Nama prvo trebaju uređene ulice i bolja organizacija saobraćaja. Ako je infrastruktura loša, nova vozila sama po sebi neće riješiti problem.”
Treći građanin kaže da bi javni prijevoz koristio češće ukoliko bi bio pouzdaniji i povoljniji.
“Ako znam da će autobus doći na vrijeme i ako je karta dovoljno jeftina, ostaviću automobil. Nije problem u tome da li je autobus električni ili dizel, nego da li mogu normalno stići na posao.”
Za Jaćimovića je upravo to suština cijele priče.
“Građani ne traže tramvaj zbog tramvaja. Oni traže da brže, sigurnije i jeftinije stignu od tačke A do tačke B. Ako to postignemo, onda smo napravili dobar sistem. Ako samo kupimo nova vozila, a ostavimo iste saobraćajne probleme, onda nismo riješili suštinu”, zaključuje Jaćimović.
