Jurišić je ranije na Balićevu inicijativu odgovorila tvrdnjom da je “samo za SDA godina provedena u školi izgubljena godina”.
Balić smatra da je riječ o efektnoj poruci za naslov, ali da ona, kako navodi, ne odgovara na suštinu pitanja koje je otvorio.
“Niko ozbiljan ne tvrdi da je godina kvalitetnog obrazovanja izgubljena. Pitanje je sasvim drugo: šta su naša djeca dobila devetogodišnjim osnovnim obrazovanjem i možemo li to izmjeriti?”, naveo je Balić.
Postavio je niz pitanja o rezultatima postojećeg sistema.
“Jesu li nakon devet godina funkcionalno pismenija? Imaju li više znanja iz matematike, prirodnih nauka i jezika? Jesu li bolje pripremljena za srednju školu? Jesu li rasterećenija? Jesu li nastavni planovi kvalitetniji, sadržaji bolje organizovani i obrazovni ishodi bolji?”, pita Balić.
“Ako jesu – pokažimo rezultate. Ako nisu, onda je sasvim legitimno otvoriti pitanje organizacije sistema”, dodao je.
O nastavnicima i statusu zaposlenih
Balić se osvrnuo i na dio izjave Jurišić u kojem govori o nastavnicima zaposlenim na određeno vrijeme i čestim promjenama nastavnog kadra.
“To jeste ozbiljan problem obrazovanja i moramo ga rješavati. Međutim, Jurišić ne može pobjeći od činjenice da je upravo Trojka iz koje ona dolazi na vlasti u KS osam godina, te da se status učitelja i nastavnika – posebno kroz famozni ‘EMIS’ – samo dodatno zakomplikovao i pokvario”, tvrdi Balić.
Ističe da radnopravni status nastavnika i trajanje osnovnog obrazovanja nisu ista pitanja.
“Svakako, taj problem ne odgovara na pitanje treba li osnovna škola trajati osam ili devet godina. Radnopravni status nastavnika i trajanje osnovnog obrazovanja dvije su različite teme”, naveo je.
Balić je potom iznio i kritike na račun Jurišić, pozivajući se na sudske postupke koji su se odnosili na odluke donesene dok je bila direktorica Televizije Sarajevo.
“Uostalom, gospođa Jurišić je možda posljednja koja ima pravo emotivno manipulirati s temama statusa i prava radnika u bilo kojoj oblasti, jer upravo će ona ostati zapamćena kao direktorica TVSA kojoj su sudovi po tužbama otpuštenih i smijenjenih radnika poništili nekoliko njenih odluka, proglasivši ih protupravnim i nezakonitim. Čak ima presudu i za mobing”, naveo je Balić.
“O tome trebaju govoriti stručnjaci”
Posebno se osvrnuo na stav da o tome treba li osnovno obrazovanje trajati osam ili devet godina trebaju govoriti stručnjaci i akademska zajednica.
“Naravno da trebaju. Upravo zato ovo pitanje i treba otvoriti, umjesto da se svako preispitivanje postojećeg sistema unaprijed proglašava političkim napadom na obrazovanje”, poručio je.
Kao primjer je naveo zemlje u susjedstvu.
“Hrvatska, članica Evropske unije, ima osmogodišnju osnovnu školu”, podsjetio je Balić.
Istovremeno, Slovenija ima devetogodišnje osnovno obrazovanje, ali je, kako navodi, otvorila proces reforme obrazovnog sistema.
Balić se pozvao na izjavu slovenskog ministra obrazovanja Boruta Rončevića od 8. septembra 2026. godine, nakon predstavljanja rezultata PISA 2025, kada je najavljena sveobuhvatna reforma i priprema prelaska na savremenu osmogodišnju osnovnu školu.
Prema Balićevom navodu, slovensko ministarstvo tek treba razraditi organizacioni model, prijelazni period i programske promjene.
“Ministar je pri tome kazao nešto što prilično precizno opisuje suštinu ove rasprave: ‘Dodatna godina školovanja nije vrijednost sama po sebi. Vrijednost je više znanja'”, naveo je Balić.
“Niko ne predlaže godinu manje znanja”
Balić ističe da se rasprava o trajanju osnovne škole ne bi trebala svoditi na pitanje oduzimanja jedne godine obrazovanja.
“Možemo raspravljati koji je model bolji za Kanton Sarajevo. Trebamo uključiti univerzitetske profesore, učitelje, nastavnike, pedagoge, roditelje i druge stručnjake. Treba analizirati nastavne planove, opterećenje učenika i, prije svega, njihove stvarne obrazovne ishode”, kazao je.
Prema njegovim riječima, upravo zbog toga raspravu ne treba zatvarati tvrdnjom da se djeci želi “oduzeti godina obrazovanja”.
“Niko ne predlaže godinu manje znanja. Pitanje je možemo li za osam godina organizovati kvalitetnije, sadržajnije i efikasnije osnovno obrazovanje nego što ga danas organizujemo za devet”, naveo je Balić.
Dodao je da je osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini trenutno organizovano kao devetogodišnje te da eventualna promjena ne može biti provedena bez zakonskih, stručnih i programskih izmjena.
“Upravo zato govorimo o reformi, a ne o tome da se sutra jednostavno izbriše deveti razred. Reforma podrazumijeva analizu, pripremu, promjenu programa i ozbiljnu javnu i stručnu raspravu”, poručio je.
Balić otvorio i pitanje umjetne inteligencije
U završnom dijelu reakcije Balić je pitanje trajanja osnovnog obrazovanja povezao s tehnološkim promjenama i razvojem umjetne inteligencije.
“U vremenu u kojem Bosna i Hercegovina još nije završila ni digitalnu transformaciju, dok istovremeno već ulazimo u eru AI transformacije koja ubrzano mijenja način na koji učimo, radimo i stvaramo vrijednost, vrijeme je sve manje neutralna kategorija”, smatra Balić.
Dodao je da dodatna godina obrazovanja ima smisla ukoliko donosi dodatno znanje i kompetencije.
“Ali ako ih ne proizvodi, onda ona istovremeno znači i godinu kasniji ulazak mladih ljudi u svijet rada, praktičnog iskustva i daljeg profesionalnog razvoja”, zaključio je Balić.
