Na početku razgovora za Klix.ba, ambasador Subašić se osvrnuo na posjetu ministra vanjske trgovine Staše Košarca Egiptu kada je bio isključen iz zvanične delegacije.
Skandal u režiji Košarca
“To je bio veoma nesretan, iznenađujući i, rekao bih, besmislen potez ministra Košarca, čime je kreirao neprijatnu situaciju pred posjetu koju sam, u stvari, ja pripremao. Kao ambasador u Egiptu, ja u ovoj državi predstavljam Bosnu i Hercegovinu. I po defaultu sam u delegaciji uz lica koja selektira ministar. To je standardna praksa u diplomatiji, koja je ignorisana. Da dodam, ovo je bila uzvratna posjeta nakon što sam prošle godine organizirao posjetu g. Fathija, egipatskog ministra turizma, Bosni i Hercegovini, a njegov formalni domaćin tom prilikom bio je upravo ministar Košarac. Ne znam da li sve ovo ima dimenzije diplomatskog skandala, ali je definitivno izazvalo neprijatnosti i ružnu sliku, koja je nepotrebna i štetna i koju ćemo nastojati sanirati”, kaže Subašić.
Subašić ističe da je turizam važan zbog toga što je u mnogim segmentima komplementarna djelatnost zadacima diplomatije jer, jedan od suštinskih zadataka diplomatije je promocija države, a mi, upravo zbog jedinstvene ljepote BiH, promocijom turizma utičemo na popravljanje ukupne slike, odnosno imidža BiH u svijetu, a što je od ogromnog interesa za naš ukupni razvoj, poziciju BiH na međunarodnoj sceni.
“Mi smo, podsjetit ću, imali prije dvije godine posjetu g. Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Egiptu i prisustvovao sam njegovom razgovoru s predsjednikom Sisijem (predsjednik Egipta, op. a.), gdje je naglašeno da turizam otvara ogromne mogućnosti i da treba uložiti napore da se saradnja dviju zemalja kroz turističku razmjenu intenzivira. Iz tih razloga smo, između ostalog, dovođenjem velikih turoperatora, zatim najpoznatijih egipatskih influensera pokrenuli razne promotivne aktivnosti u vezi sa promocijom naših turističkih kapaciteta. I ovdje su šanse ogromne uz uslov da se ubrza proces dobijanja viza za egipatske turiste, koji žele doći u BiH. Teškoća koja je, po mom mišljenju, rješiva da bi se ostvario ogroman priliv veoma zahvalnih egipatskih turista”, rekao je Subašić.
Odnosi s Egiptom
Subašić navodi da iz poznatih razloga mi jedan duži period nismo imali intenzivniju diplomatsku saradnju sa Egiptom, ali da se ovdje uvijek radilo o nama bliskoj i prijateljskoj zemlji, koja dosljedno poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH i želi razvijati što bliskije odnose sa BiH.
“Egipat je među zemljama koje su prve priznale BiH. Nakon tog ‘mirnijeg perioda’, u jednom veoma važnom momentu, rekao bih presudnom, došlo je do posjete Denisa Bećirovića Kairu u kapacitetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. To je bila beskrajno važna posjeta. Osvježeni su odnosi i stvoreni su uslovi za znatno aktivniju ukupnu saradnju. Posjeta se desila u vrlo važnom momentu usvajanja Rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a o genocidu u Srebrenici. Egipat ima svoje interese i u globalnoj diplomatiji i principe poštovanja međunarodnog prava, ali mislim da je posjeta bila od ogromnog značaja i za činjenicu da je Egipat odlučio glasati ‘za’. Taj dolazak je bio jedno ozbiljno osvježenje za ukupan razvoj naših bilateralnih odnosa. I ja sam nakon toga osjetio da su mi vrata širom svugdje otvorena i da se taj odnos na neki način dinamično ‘restartovao’“, kazao je Subašić.
Naglasio je kako je u posljednje tri godine bilo blizu dvadeset bilateralnih posjeta na visokom nivou, a da se u septembru očekuje posjeta egipatskog ministra namjenske industrije Bosni i Hercegovini.
“Zainteresovanost za saradnju u namjenskoj industriji je zaista velika. Rezultat nedavne posjete ministra Zukana Heleza bio je vrlo konkretan u tom segmentu. Iako on direktno kao ministar formalno ne pokriva namjensku industriju na taj način, imam veliko poštovanje prema činjenici da je iskoristio svoj kapacitet da pomogne saradnji u ovoj oblasti. Jedan od zaključaka razgovora s egipatskim predstavnicima bio je da mi pomažemo plasiranju njihovih proizvoda u našem regionu, a oni nama na području Afrike”, otkrio je Subašić.
Subašić navodi da Egipat razumije situaciju u Bosni i Hercegovini da kompletnu Bosnu i Hercegovinu doživljavaju prijateljski i da intenzivno žele da unaprijede odnose i u segmentu ekonomije i na multilateralnoj sceni i mnogim drugim segmentima.
“Vjerujem da Egipat intenzivno nastoji BiH tretirati kao ozbiljnog partnera s ozbiljnim kapacitetima i mi jesmo takva zemlja”, govori Subašić.
Subašić navodi da Egipat razumije situaciju u Bosni i Hercegovini, ali da kompletnu Bosnu i Hercegovinu doživljava veoma prijateljski i da intenzivno žele da unaprijede odnose posebno u segmentu ekonomije i na multilateralnoj sceni i mnogim drugim oblastima kao što su obrazovanje, nauka, kultura, sport…
“Vjerujem da Egipat intenzivno nastoji BiH tretirati kao ozbiljnog partnera s ozbiljnim kapacitetima i mi jesmo takva zemlja“, govori Subašić i dodaje da šansu moramo efikasnije koristiti.
Istakao je da mu je drago što je realizovana i posjeta ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića Egiptu čime je dat značajan podstrek i impuls nastavku bilateralne saradnje.
“Ovom prilikom želim pomenuti i posjetu g. Vedrana Lakića, ministra energetike Federacije BiH sa delegacijom Egiptu. Zapamtit ću je kao izvanredno pripremljenu i obećavajuću posjetu. Ali bilo je i puno drugih bilateralnih posjeta kojima se daje potpuna slika o dinamici naših bilateralnih odnosa sa Egiptom”, zaključuje Subašić.
Stanje u bosanskohercegovačkoj diplomatiji
Subašić konstatuje da diplomatija Bosne i Hercegovine izgleda generalno nesređeno i pored pojedinačnih rezultata i uspjeha koji se postižu.
“Ja sam i ranije javno govorio da je diplomatija Bosne i Hercegovine veoma skupa iako diplomate pojedinačno imaju slaba primanja u poređenju s drugim zemljama u regionu i šire. Ako gledamo rezultate, produkte koje kao diplomate pravimo, efikasnost, onda smo daleko skuplja diplomatija od diplomatije u regionu i šire”, ističe Subašić.
Kaže da se moraju što prije povući napori da se diplomatija Bosne i Hercegovine reformira, kako bi dosegla nivoe i ozbiljnost diplomatija drugih država u svijetu. Ističe da ono što se sada dešava u bh. diplomatiji nije dobro ni za zemlju u cjelini, a ni za one koji svjesno djeluju na razgradnji naših zajedničkih diplomatskih djelovanja.
“Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ustav BiH u segmentu vanjske politike napadnut je ozbiljno. Po Dejtonskom sporazumu Predsjedništvo BiH je isključivo nadležno za vanjsku politiku. Diplomatija nije samo imenovanje ambasadora, diplomatija je puno toga, kreiranje, proces, djelovanje. Sada postoje ozbiljne opstrukcije koje su sve snažnije i snažnije i vide se u radu pojedinih ambasadora. Umjesto da ambasadori dobijaju instrukcije iz nadležnog centra, često dobijaju instrukcije iz nekakvih paracentara, što izaziva ozbiljne reperkusije po državu i to ne donosi ništa dobro ni tim dijelovima Bosne i Hercegovine, donosi štetu svima, posebno poreskim obveznicima širom zemlje“, kazao je Subašić.
Subašić poslijeratni period navodi kao period izrazitog entuzijazma i koherentnog djelovanja, ipak ističe da i danas postoje često dobri rezultati i da mnogi ambasadori prave dobre rezultate.
“Mislim da je vrijeme da država Bosna i Hercegovina počne razmišljati da se diplomatija reformira. Treba nam hitna reforma, treba nam Zakon o vanjskim poslovima, a imamo opstrukcije u usvajanju. Ljudi u normativnoj praznini traže rješenja koja su mimo zakona, mimo Ustava i mimo Dejtonskog mirovnog sporazuma”, govori Subašić.
Podvlači da bi se u diplomatiji trebalo biti daleko kreativnije i produktivnije i da je suštinski važno da se zaposle najsposobniji koji su završili najbolje škole i univerzitete i koji se mogu nositi s izazovima, umjesto što se često desi da se umjesto najsposobnijih zaposle osobe s puno nižim stepenom znanja i sposobnosti.
“Moramo imati najbolje kadrove, najbolje mlade ljude, moraju govoriti po dva ili tri jezika i to se mora podrazumijevati”, govori Subašić.
Afrika kao prilika
“Afrika je ogroman kontinent sa nevjerovatnim resursima i mnoge zemlje su prisutne na ovom ogromnom prostoru. Na nesreću, mi imamo samo ambasadu u Kairu i u Libiji. Mi iz Kaira pokrivamo najveći dio Afrike, što je faktički nemoguća misija. Ima inicijativa i postoje zaključci Predsjedništva da se uspostave nove ambasade. Ja znam da je bilo riječi o ambasadi u Keniji, gdje imamo i zgradu, Nigeriji, Alžiru i Maroku. To bi bilo solidno rješenje kada bi se to napravilo i na neki način bi daleko bolje bili pokriveni”, kazao je Subašić.
Ističe da postoji institucija počasnih konzula koja može puno toga nadomjestiti i uraditi na promociji države, a bez da košta.
“Dok sam bio ambasador u Indiji, inicirao sam otvaranje sedam počasnih konzulata u regionu. Prije toga sam u Turskoj inicirao imenovanje dva počasna konzula. Navest ću primjer g. Muzafera Čileka, poznatog biznismena, ali i velikog Bosanca, koji već od samog početka imenovanja realizira različite investicijske projekte u BiH, a uključen je i u mnoge druge aktivnosti od interesa za državu. Rahmetli Kemal Bansak je bio i ostao simbol povezivanja turskog i bosanskog naroda, veliki filantrop i Bosanac”, naveo je Subašić.
Pojašnjava da su počasni konzulati izuzetan instrument da se kompenzira da u nekim državama ne možemo imati ambasadu.
“Mislim da smo među zemljama s najmanje počasnih konzulata. Neke susjedne zemlje, poput Slovenije i Srbije, imaju preko 100 počasnih konzula širom svijeta, dok ih mi imamo tek dvadesetak. Počasni konzuli su, u principu, ugledni ljudi u zemljama prijema, koji imaju prestiž i interes da nas promoviraju, a to državu apsolutno ništa ne košta. Mi taj besplatni resurs prosto gotovo da ne koristimo”, govori Subašić.
Imidž države u svijetu
Subašić ističe da je imidž države od suštinske važnosti za poziciju države i da, ako imidž nije dobar, ne može se očekivati dobar položaj na multilateralnoj sceni, ekonomski razvoj i prosperitet.
“U Kini sam svojevremeno imao veliku prezentaciju o investicijskim potencijalima BiH pred oko 150 ozbiljnih biznismena. Prezentovao sam investicijske prilike, potencijale. Nakon mog izlaganja, jedna gospođa je ustala i pitala: ‘Gospodine, vi ovdje govorite o investicijama, ja imam vrlo ozbiljan plan investicije u Prijedoru. Ali se suočavam s pitanjem šta da radim. Kod vas se govori o secesiji, a to podrazumijeva nered. Kako ja mogu biti sigurna da će moja investicija tamo biti zaštićena?’ Ja sam se pokušao snaći, to su ljudi koji razumiju. Nije samo što je ona to rekla nego su svi čuli i to je izazvalo određene posljedice“, ispričao je Subašić.
Podvlači da su takve secesionističke i destruktivne priče, u stvari, samo zavlačenje ruku u džepove poreznih obveznika, jer niko neće doći da investira tamo gdje se govori o ekonomskoj i sigurnosnoj nepredvidljivosti.
“Nevjerovatno je kakve šanse propuštamo i kako ne koristimo iskustva drugih zemalja. Kad je počelo Svjetsko prvenstvo, ambasador Kanade me pozvao da zajedno gledamo utakmicu. Tamo je bilo 200 ljudi i ja sam jedini navijao za Bosnu i Hercegovinu”, govori Subašić.
Navodi da je svojevremeno inicirao akcioni plan djelovanja kojim bi se iskoristilo to što smo na svjetskoj fudbalskoj sceni i da je bilo puno načina da se sve to plodotvorno promovira. Davanje budžetskih sredstava u te svrhe je investicija, ali mi to nismo iskoristili.
“S druge strane, mi imamo koncept koji ja zovem ‘Globalna Bosna’. Naša dijaspora je nevjerovatan resurs. Globalna Bosna je ogromna vrijednost, raspoređeni smo širom svijeta. Imamo mladu generaciju koja je uspješna i koja ima emociju, da imamo malo kreativnosti poput vodstva fudbalske reprezentacije, mogli bismo postići rezultate i u drugim oblastima. Moj dobar prijatelj, švedski ambasador u Kairu, s kojim redovno igram tenis, jednom mi je rekao da je bosanskohercegovačka zajednica u Švedskoj najpoštovanija od svih zajednica. Tako je u svim nordijskim zemljama. Ali imamo i opstrukcija, pa ne postoji Zakon o dijaspori, iako je ‘Globalna Bosna’ ogromna šansa”, ispričao je Subašić.
Ističe da, na primjer, u Turskoj ima sedam miliona ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine i da su to izvanredno pozicionirani ljudi.
“Ta turska naklonost BiH je bazirana u znatnoj mjeri i zbog činjenice da tamo imamo respektabilnu dijasporu i dobro pozicionirane i ugledne ljude. To je bh. dijaspora. Mi ih držimo nekako po strani. Dijaspora nisu samo ljudi koji imaju pasoš BiH, to su ljudi koji imaju osjećaj prema zemlji porijekla, koji se na neki način identificiraju sa zemljom porijekla”, navodi Subašić.
Govoreći o lobiranju za BiH, Subašić podsjeća da Bosna i Hercegovina i dalje ima veliki broj prijatelja u svijetu.
“Zbog rata, načina na koji smo vodili rat, otpora i humanosti ljudi, mi smo stekli simpatije širom svijeta. Bosna i Hercegovina je stekla simpatije i na istoku i zapadu, veliki broj važnih ljudi u svijetu je intimno vezan i voli Bosnu i Hercegovinu. To je ogromna mogućnost koja se može i mora iskoristiti, i to još nije kasno. Nama od tih ljudi ne treba ništa osim uvažavanja univerzalnih vrijednosti na kojima smo sticali simpatije i poštovanje”, ističe Subašić.
Navodi da je imao ideju da se formira “Klub prijatelja Sarajeva” i da je razgovarao s mnogima na tu temu, jer je Sarajevo grad simbol tolerancije i uvažavanja.
“Klub prijatelja Sarajeva bi okupljao ljude koji prihvataju univerzalne vrijednosti koje mi promoviramo. Ulazak bi podrazumijevao precizne kriterije i to bi bio izvanredan instrument za lobiranje. To su važni ljudi preko kojih se može lobirati. Zamislite i da Sarajevo uspostavi recimo instituciju godišnje nagrade za toleranciju, da se ovdje svake godine pozove po jedna velika svjetska ličnost i da joj se dodijeli nagrada. I lobiranje i promocija. Jer, lobiranje za BiH nije ništa drugo nego lobiranje za univerzalne vrijednosti humanizma”, završio je ambasador Subašić.
