Pozivajući se na osobe upoznate sa slučajem, list navodi da su UAE pokrenuli napade već u prvim danima sukoba te nastavili operacije čak i nakon što je u aprilu proglašen prekid vatre.
Izvještaj sugeriše da je Abu Dhabi praktično djelovao zajedno sa SAD-om i Izraelom kao treći učesnik vojne kampanje.
Napadi su navodno bili koordinirani s Washingtonom i Izraelom, koji su pružali obavještajnu podršku. Mete su uključivale lokacije na ostrvima Qeshm i Abu Musa u Hormuškom moreuzu, Bandar Abbas, naftnu rafineriju na ostrvu Lavan te petrohemijski kompleks Asaluyeh.
Nekoliko napada pogodilo je iransku energetsku infrastrukturu. Jedan napad na kompleks Asaluyeh, koji je navodno izveden u koordinaciji s Izraelom, izazvao je međunarodne osude i naveo Washington da pozove Izrael da obustavi napade na energetske objekte.
Prije sukoba, zaljevske države javno su tvrdile da neće dozvoliti korištenje svoje teritorije ili zračnog prostora za vojne akcije protiv Irana. Međutim, izvještaj sugeriše da je Abu Dhabi napustio taj stav na samom početku rata.
Iran je odgovorio gađanjem zaljevskih gradova, aerodroma i energetske infrastrukture projektilima i dronovima, nastojeći povećati cijenu vojne kampanje. UAE su pretrpjeli najveći dio tih napada, pri čemu je na tu zemlju ispaljeno više od 2.800 projektila i dronova.
Učešće UAE-a također je, čini se, produbilo podjele među zaljevskim državama. Prema izvještaju, Saudijska Arabija se početkom aprila privatno žalila SAD-u da emiratski napadi riskiraju izazivanje iranske odmazde protiv regionalnih energetskih postrojenja, što bi moglo poremetiti tržišta nafte i ugroziti globalnu ekonomiju.
Saudijski zvaničnici navodno su vršili pritisak na Washington da utiče na Abu Dhabi kako bi obustavio vojne operacije i umjesto toga podržao diplomatske napore.
Sukob je također razotkrio tenzije među zaljevskim liderima. Zvaničnici zaljevskih država, koje citira list, navode da je predsjednik UAE-a šeik Mohamed bin Zayed bio frustriran saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom nakon što je Rijad odbio pridružiti se koordiniranoj vojnoj akciji protiv Irana.
Razmjeri odmazde uzdrmali su ekonomiju UAE-a, poremetivši zračni saobraćaj, smanjivši prihode od turizma i izazvavši nestabilnost na tržištu nekretnina. Kompanije su najavile prisilne odmore i otpuštanja radnika dok se posljedice šire ključnim sektorima privrede.
Do kraja aprila s tržišne kapitalizacije berzi u Dubaiju i Abu Dhabiju izbrisano je više od 120 milijardi dolara, dok je otkazano više od 18.400 letova.
