Nacrt dokumenta, koji je izradio Alexandre Adam, glavni savjetnik predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predviđa model “postepene integracije”. Kako piše Politico ovaj plan bi zemljama u procesu pridruživanja omogućio trgovinu bez barijera, učešće u istraživačkim programima te dublju industrijsku saradnju u ranijim fazama pregovora.
Međutim, ove ekonomske pogodnosti neće dolaziti bezuslovno. Pristup najvažnijem ekonomskom adutu EU bit će direktno uslovljen potpunim usklađivanjem s vanjskom politikom Unije, sprečavanjem dijeljenja osjetljivih tehnologija s rivalskim državama poput Rusije i Kine, te dosljednim poštivanjem demokratskih standarda.
Prema dokumentu, Evropska komisija namjerava ponuditi ubrzane “mape puta” za Ukrajinu, Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. S druge strane, za Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Srbiju i Tursku navodi se da se njihov proces pridruživanja godinama odugovlači, što stvara rizik od njihovog zamora, disfunkcionalnosti i potencijalnog okretanja prema Moskvi ili Pekingu.
Upravo zbog toga novi koncept nastoji ponuditi opipljive koristi građanima i privredi Zapadnog Balkana već tokom samog procesa pregovora, umjesto da se čekaju decenije do punopravnog članstva.
Među ključnim oblastima za tješnju saradnju navode se visoke tehnologije, poluvodiči, vještačka inteligencija, kvantna tehnologija, biotehnologija i svemirska industrija.
Ključna novina u prijedlogu jeste princip reverzibilnosti. Ukoliko neka zemlja kandidat nazaduje u oblasti vladavine prava i demokratije, ne provodi sankcije EU ili dijeli osjetljive podatke s neprijateljskim vladama, ponuđene ekonomske pogodnosti mogu joj biti odmah suspendovane ili u potpunosti oduzete.
“Procjene pristupa moraju uzeti u obzir strateško usklađivanje, kritične zavisnosti i kapacitet za upravljanje rizicima u infrastrukturi i lancima snabdijevanja. Tamo gdje ti uslovi nisu ispunjeni, obim učešća mora se prilagoditi”, stoji u prijedlogu.
Komentarišući plan, premijer Kosova Albin Kurti izjavio je za Politico da podržava postepenu integraciju, ali uz jasnu poruku da to mora biti stvarni put ka punopravnom članstvu, a ne paralelan proces ili zamjena za njega.
Kako bi se spriječile unutrašnje blokade nakon prijema novih članica, po uzoru na situacije u kojima je Mađarska pod Viktorom Orbánom koristila pravo veta za blokiranje sankcija Rusiji i pomoći Ukrajini, plan predviđa i izmjene pravila unutar same EU.
Brisel razmatra širu primjenu glasanja kvalifikovanom većinom umjesto dosadašnjeg jednoglasnog odlučivanja u strateškim oblastima, kao što su uvođenje sankcija, reakcije na krize ljudskih prava i slanje civilnih misija.
Zvanični prijedlog ovog paketa bit će predstavljen evropskim zvaničnicima 6. oktobra, nakon što se Ursula von der Leyen vrati s turneje po Zapadnom Balkanu. Lideri država članica EU o ovom planu raspravljat će na samitu u Briselu 15. oktobra.
Nova komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da ove inicijative, uz podršku ključnih evropskih šefova diplomatija, donose priliku za “jesen proširenja” u kojoj se mogu napraviti dosad neviđeni pomaci.
