Svjetske cijene hrane blago su porasle u julu, pod utjecajem toplotnih talasa, kretanja cijena energije i geopolitičkih napetosti, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih roba kojima se globalno trguje, u julu je u prosjeku iznosio 131,1 bod – 0,6 posto više nego u junu i 1,0 posto više u odnosu na juli prošle godine.
Pšenica skuplja usljed poremećaja izvoza i vrućina
Indeks cijena žitarica porastao je 3,4 posto u odnosu na juni, poništivši majski pad, i sada je 6,9 posto viši nego u julu 2025. godine. Cijene pšenice skočile su 5,8 posto – ponajviše zbog nastavka poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti oko uticaja nedavnih vrućina na prinose u ključnim zemljama proizvođačima. Cijene kukuruza porasle su 3,6 posto, na šta su uticali toplo i suho vrijeme u dijelovima SAD-a te rast cijena energije uslijed pojačanih geopolitičkih napetosti. Cijene riže ostale su u julu gotovo nepromijenjene.
Biljna ulja na najvišem nivou od juna 2022.
Indeks cijena biljnih ulja porastao je 2,0 posto u odnosu na juni, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine. Rast cijena palminog ulja potaknula je snažna potražnja iz indonežanskog sektora biodizela i više cijene sirove nafte. Cijene sojinog ulja također su porasle zbog stalne snažne potražnje za sirovinama u SAD-u i veće globalne uvozne potražnje. Nasuprot tome, cijene suncokretovog i uljano-repičinog ulja zabilježile su pad.
Šećer: Rast zbog suše u Evropi i nepovoljnih vremenskih uvjeta u Aziji
Indeks cijena šećera porastao je 5,6 posto u julu, poništivši junski pad. Rast su potakle zabrinutosti oko mogućeg uticaja produžene suše na prinose u Evropskoj uniji, te El Niño vremenskih uslova na proizvodne izglede u ključnim azijskim zemljama. Dodatni pritisak na rast cijena donijela su i očekivanja veće potražnje za etanolom u Brazilu, nakon privremenog povećanja obaveznog udjela etanola u benzinu. Taj efekat je, međutim, djelimično ublažen povoljnijim uvjetima žetve u brazilskim regijama Center-South.
Meso: Prvi pad cijena ove godine
Indeks cijena mesa pao je 2,8 posto u odnosu na junski rekordni nivo – što je prvi pad u ovoj godini. Cijene peradi i svinjskog mesa snizile su se zbog obilne ponude i slabije globalne potražnje. Cijene govedine blago su pale usljed smanjene uvozne potražnje iz Azije, dok su cijene ovčijeg mesa dostigle novi rekordni nivo zbog trajno ograničene ponude u Oceaniji.
Mliječni proizvodi: Cijene uglavnom pale, sir iznimka
Indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen je za 0,7 posto. Pale su cijene punomasnog i obranog mlijeka u prahu te maslaca, dok su cijene sira porasle prvi put u godinu dana – zbog sezonski manje ponude mlijeka u Evropskoj uniji, što je nadmašilo pad cijena u Oceaniji i pritisak obilne ponude iz SAD-a.
Globalna proizvodnja hrane i dalje visoka, ali rizici rastu
Prema FAO-ovom izvještaju Food Outlook, objavljenom u junu, globalna proizvodnja hrane u sezoni 2026/27. trebala bi ostati na historijski visokom nivou, iako blago niža u odnosu na prošlogodišnje rekorde. FAO upozorava da tržišni izgledi u velikoj mjeri ovise o vremenskim prilikama – posebno El Niño fenomenu – kao i o nestabilnosti na tržištu energije i đubriva, geopolitičkim napetostima i neizvjesnosti trgovinske politike.
