Podaci koje su Feni dostavili Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencija za sigurnost hrane BiH i Ured za veterinarstvo BiH pokazuju da se kontrola mesa realizira na više nivoa, od objekata za proizvodnju i prodaju do graničnih prijelaza, ali da na nivou Federacije nema objedinjene evidencije o količinama mesa koje su nakon nepravilnosti povučene ili uništene.
Pitanje kontrole mesa aktuelizirano je nakon što je veterinarska inspekcija u entitetu Republika Srpska tokom kontrole mesnica i drugih objekata koji se bave proizvodnjom i prometom mesa zbog utvrđenih nepravilnosti s tržišta povukla 4,5 tona mesa i mesnih prerađevina.
Iz Federalnog veterinarskog inspektorata Federalne uprave za inspekcijske poslove naveli su za Fenu da kontinuirano vrše nadzor u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, ugostiteljskim objektima, klaonicama i objektima za preradu, kao i tokom cestovnog transporta proizvoda životinjskog porijekla.
U prvih šest mjeseci 2026. godine federalni veterinarski inspektori obavili su 22 kontrole u objektima za preradu mesa i mlijeka, 105 u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, 24 u klaonicama papkara i peradi, 58 u ugostiteljskim objektima te 105 kontrola cestovnog transporta proizvoda životinjskog porijekla.
Iz Federalne uprave navode da su u 40 kontrola utvrđeni prekršaji za koje su izdati prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od približno 48.000 KM.
U cestovnom saobraćaju evidentirano je još 26 povreda zakona za koje će kazne tek biti izrečene, dok je zbog manjih nepravilnosti doneseno 40 upravnih mjera kojima je subjektima naloženo da otklone nedostatke.
“Federalni veterinarski inspektori prilikom nadzora provjeravaju porijeklo i sljedivost proizvoda, uslove skladištenja i čuvanja, deklaracije, rokove trajanja, poštivanje propisanog temperaturnog režima i veterinarsku dokumentaciju. Kod cestovnog transporta provjeravaju se i higijenski uslovi vozila, uključujući potvrde o dezinfekciji, dok se posebna pažnja posvećuje prometu svježeg i zamrznutog mesa”, naveli su.
Iz Federalne uprave naglašavaju da se mjere poduzimaju protiv subjekata koji prodaju proizvode sumnjivog ili nepoznatog porijekla, bez propisane deklaracije i dokumentacije, kao i odmrznute proizvode koji se stavljaju u promet suprotno propisanim uslovima.
Inspektori kontroliraju i prodaju mljevenog mesa, budući da je zabranjena prodaja mesa koje je samljeveno unaprijed, bez zahtjeva kupca.
Međutim, podatak o tome koliko je mesa i mesnih proizvoda tokom tih ili kontrola drugih nivoa vlasti ukupno povučeno ili uništeno u Federaciji nije objedinjen.
Iz Sektora za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potvrdili su Feni da u Federaciji BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o kontrolama, povlačenju i uništavanju mesa i mesnih proizvoda.
Pojasnili su da evidenciju o količinama otpada koji nastaje u proizvodnji ili povratom robe životinjskog porijekla vode subjekti koji posluju s hranom, dok odobreni objekti za sakupljanje animalnog otpada također moraju voditi propisane evidencije o njegovim količinama.
Iz Ministarstva upozoravaju i na nedovoljan broj veterinarskih inspektora. Na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou u Federaciji BiH ukupno ih je 70.
“Evidentno je da je nedovoljan broj veterinarskih inspektora, što onemogućava efikasniju i sveobuhvatniju kontrolu na terenu”, naveli su iz Sektora za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede.
Iz tog sektora pojašnjavaju da su procedure povlačenja i uništavanja animalnog otpada propisane, ali dokumentaciju vodi subjekt u poslovanju s hranom. Kantonalne inspekcije kontroliraju zapise o količinama, odvozu i mjestu odlaganja otpada, dok njegov transport i neškodljivo uništavanje obavljaju komunalna preduzeća.
Troškove skladištenja, transporta i uništavanja nusproizvoda životinjskog porijekla snose subjekti u poslovanju s hranom.
Federalno ministarstvo također je navelo da ne raspolaže informacijama o eventualnom prometu mesa nepoznatog porijekla niti o radu neregistriranih klaonica, upućujući za te podatke na federalnu i kantonalne veterinarske inspekcije.
Dok u Federaciji nema jedinstvenog podatka o količinama povučenim s tržišta, Ured za veterinarstvo BiH raspolaže podacima o mesu koje ulazi u zemlju.
Iz Ureda su za Fenu naveli da je granična veterinarska inspekcija od početka godine pregledala ukupno 26.854 pošiljke koje podliježu veterinarskoj kontroli, među kojima je bilo 8.621 pošiljka mesa i mesnih prerađevina.
Za 30 pošiljki donesena su rješenja o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu.
Iz Ureda pojašnjavaju da sve vrste mesa pri uvozu podliježu kompletnom dokumentacijskom, identifikacijskom i fizičkom pregledu, a prema potrebi uzimaju se i uzorci za laboratorijske analize. Ako pošiljka ne zadovolji propisane uslove, uvoz se zabranjuje i roba se vraća u zemlju porijekla ili pošiljaocu.
“Najčešće nepravilnosti koje granični veterinarski inspektori otkrivaju odnose se na neodgovarajuću dokumentaciju, prvenstveno veterinarsko-zdravstvene certifikate, nepravilno certificiranje i deklariranje pošiljki, kao i porijeklo mesa iz država ili regija iz kojih je uvoz zabranjen”, ističu iz Ureda za veterinarstvo BiH.
Kada je riječ o laboratorijskim kontrolama mesa i proizvoda od mesa, bez ribe, tokom ove godine urađena je 851 analiza na različite parametre, a tri nalaza bila su pozitivna.
Iz Ureda pojašnjavaju da se nakon pozitivnog rezultata laboratorijski kontrolira narednih deset pošiljki istog proizvođača, pri čemu troškove tih dodatnih analiza snosi uvoznik.
Prema podacima Ureda za veterinarstvo, tokom 2026. godine nije bilo slučajeva da je uvezeno meso, nakon što je već stavljeno na tržište BiH, moralo biti povučeno.
Međutim, uništeno je 38.968 kilograma mesa peradi čiji su laboratorijski nalazi bili pozitivni i koje nije bilo moguće vratiti u zemlju proizvođača.
Ta količina se, dakle, odnosi na uvozno meso koje nije završilo na tržištu BiH i ne predstavlja količinu naknadno povučenu iz prodaje.
Prema podacima Ureda, BiH najveći dio mesa i mesnih prerađevina uvozi iz Italije, Španije, Austrije, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Turske, Brazila, Argentine i Srbije.
O sigurnosti mesa koje se nalazi ili bi moglo dospjeti na tržište podatke prati i Agencija za sigurnost hrane BiH.
Iz Agencije su kazali da su tokom 2026. godine zaprimili dvije obavijesti koje su se odnosile na meso i mesne proizvode dostupne ili potencijalno dostupne na tržištu Bosne i Hercegovine.
Pojašnjavaju da nadležni inspekcijski organi, kada se utvrdi da je sporni proizvod distribuiran na tržištu Bosne i Hercegovine, pokreću postupak njegovog povlačenja ili opoziva.
“Informacije o rizičnim proizvodima, nakon procjene da se nalaze ili bi se mogli nalaziti na tržištu BiH, Agencija bez odgađanja prosljeđuje nadležnim inspekcijskim organima, dok na svojoj internet stranici objavljuje informacije o nesigurnoj hrani i poduzetim mjerama, uključujući povlačenje i opoziv proizvoda”, pojasnili su.
Uz pitanje kontrole mesa ostaje otvoreno i dugogodišnje pitanje sistemskog zbrinjavanja animalnog otpada.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede navode da u Federaciji postoje odobreni objekti za njegovo sakupljanje, dok je objekt kompanije Brovis iz Visokog odobren za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla za vlastite potrebe. Ostali odobreni objekti namijenjeni su isključivo njihovom sakupljanju.
Federalno ministarstvo podsjeća da je prije desetak godina izrađena Strategija za rukovanje animalnim otpadom u Bosni i Hercegovini, koja je predviđala izgradnju postrojenja za njegovo neškodljivo uklanjanje i odgovarajućih sabirališta širom zemlje.
Ta strategija do danas nije usvojena na nivou Bosne i Hercegovine.
