Analizom su obuhvaćeni Tešanj, Gračanica, Doboj Istok, Doboj Jug, Gradačac, Novi Grad Sarajevo, Trnovo i Srebrenik. Upoređeni su podaci o fiskalnom prometu za prvo polugodište 2024. i 2026. godine, uz korekciju za prosječnu stopu inflacije od 3,35 posto.
Prema podacima Ministarstva, sve analizirane općine ostvarile su nominalni i realni rast fiskalnog prometa.
Najveći realni rast ostvaren je u Doboj Jugu, gdje je iznosio 29,35 posto, slijede Doboj Istok s 20,51 posto, Gračanica s 11,67 posto, Srebrenik s 10,40 posto, Trnovo s 9,23 posto, Gradačac s 5,14 posto, Novi Grad Sarajevo s 1,20 posto te Tešanj s 1,04 posto.
Nominalni rast fiskalnog prometa kretao se od 4,39 posto u Tešnju do 32,70 posto u Doboj Jugu.
U Ministarstvu ističu kako upravo općine uz međuentitetsku crtu, koje se najčešće spominju kao područja iz kojih bi kupnja mogla biti preusmjerena u Republiku Srpsku, bilježe rast fiskalnog prometa. Smatraju da službeni podaci stoga ne potvrđuju tvrdnje o značajnijem odljevu potrošnje.
Prema navodima Ministarstva, analiza predstavlja odgovor na, kako ističu, višemjesečne tvrdnje da je uvođenje neradne nedjelje izazvalo masovno preusmjeravanje potrošnje u Republiku Srpsku.
Navode da takve tvrdnje ne potvrđuje nijedan službeni fiskalni pokazatelj te da podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju nastavak rasta trgovine u rubnim općinama Federacije BiH, pri čemu je u većini njih ostvaren dvoznamenkasti realni rast fiskalnog prometa.
U saopćenju se navodi kako podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju nastavak rasta trgovinske aktivnosti u rubnim općinama, dok Federalno ministarstvo trgovine poručuje da će privrednu politiku i dalje temeljiti na službenim fiskalnim pokazateljima i objektivnim ekonomskim analizama.
