Pejzažni arhitekt i profesor Jeffrey Huber i dalje pamti uragan Andrew, koji je 1992. godine odnio krov porodične kuće na jugu Floride. Njegova porodica tada je danima čekala pomoć, sedmicama se oslanjala na donacije hrane, a više od godinu živjela je u prikolici.
Danas kaže da iskustvo nije bilo važno samo zbog same oluje, nego i zbog pitanja kako planirati gradove za posljedice koje dolaze nakon nje.
Huber, profesor Arhitektonskog fakulteta na Florida Atlantic University, upozorava da su ekstremne oluje i scenariji sve češći.
“Ne radi se o tome kako da zaustavimo vodu, nego kako da živimo na njoj, s njom i iznad nje.”
Problem je posebno izražen u obalnim područjima, gdje živi oko 129 miliona ljudi, gotovo 40 posto stanovništva SAD-a, dok istraživanja pokazuju da je porast nivoa mora uzrokovan ljudskim djelovanjem povećao učestalost ekstremnih obalnih poplava širom svijeta.
U Miami Beachu je Anya Freeman godinama gledala kako se ulice pune vodom do koljena nakon kiše. Pošto, kako kaže, nije bilo praktičnih rješenja, 2024. je napustila advokatsku karijeru i pokrenula startup Kind Designs.
Kompanija proizvodi 3D štampane “žive” morske zidove koji štite obalu od poplava, a istovremeno služe kao stanište za morske vrste.
Njihovi zidovi raspršuju najmanje 45 posto energije valova, a istraživači Florida International University na jednom su zidu godinu nakon postavljanja evidentirali 51 vrstu.
Sličan pristup vidi se i u stambenom projektu Vista Breeze u Miami Beachu, koji je podignut 10 stopa iznad nivoa mora i projektovan da izdrži olujne udare do 20 stopa. U Fort Lauderdaleu je nekadašnji parking pretvoren u park koji istovremeno služi kao javni prostor i infrastruktura za odbranu od poplava.
Huber kaže da ideje razvijene u Miamiju postaju sve važnije i za druge obalne gradove u svijetu: “Ideje na kojima ovdje radimo, projektovanje za ovakve ekstremne scenarije kao što je porast nivoa mora od 5 ili 9 stopa, postajat će sve relevantnije za sve obalne gradove širom svijeta.”
Stručnjaci ipak upozoravaju da najveće prepreke ostaju finansiranje, javne politike i podrška zajednice. Na Univerzitetu u Miamiju radi se i na fondu koji bi pomagao siromašnijim zajednicama da razviju projekte otpornosti na klimatske promjene, uključujući i takozvane “spužvaste parkove” koji upijaju kišnicu i pomažu upravljanje oborinskim vodama.
