Studija mjeri koliko učenici znaju primijeniti školsko znanje iz čitanja, matematike i prirodnih nauka u stvarnim životnim situacijama.
Iako je Velika Britanija odstupila od negativnog trenda, veći dio zapadne Evrope nastavio je pad koji traje od 2018. godine. U Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Finskoj udio petnaestogodišnjaka bez osnovne funkcionalne pismenosti i matematičkih vještina porastao je na gotovo trećinu generacije.
Stručnjaci navode da je pandemija ubrzala gubitke u učenju, ali da su uzroci dublji: hronični manjak nastavnika, česte kurikularne reforme koje zanemaruju osnovne vještine, rastuće nejednakosti i sve izraženija segregacija školskih sistema. Kao dodatni problem ističe se stalna upotreba pametnih telefona, koja smanjuje pažnju učenika i potiskuje “dubinsko čitanje” u korist površnog skrolanja.
Njemačka je zabilježila najlošiji Pisa rezultat do sada. Koordinator njemačkog istraživanja Samuel Greiff upozorio je da sve više mladih nema osnovne vještine potrebne za građanski život i tržište rada.
“Druge zemlje su mnogo uspješnije u odvajanju obrazovnog uspjeha od porodične pozadine”, kazao je Greiff.
Podaci pokazuju i snažnu vezu između školskog uspjeha i socioekonomskog statusa: visok nivo kompetencija postiže samo 2 posto učenika iz porodica s niskim prihodima, naspram 25 posto iz imućnijih domaćinstava.
U Nizozemskoj je zabilježen historijski minimum, posebno u čitalačkoj pismenosti, gdje 39 posto petnaestogodišnjaka nema osnovne vještine za snalaženje u modernom društvu. Ministarstvo obrazovanja priznalo je da pad nije privremena posljedica pandemije, nego strukturni problem. U Francuskoj je ministar obrazovanja Édouard Geffray ocijenio rezultate zabrinjavajućim, ali ne i iznenađujućim, dok su analitičari ponovo ukazali na nedovoljna ulaganja i duboke društvene razlike. Finska je također pala u matematici i čitanju, a tamošnji stručnjaci upozoravaju da se nastavni planovi moraju mijenjati zajedno sa društvom.
