Ovaj potez predstavlja pokušaj pojačavanja pritiska na Izrael u trenutku kada su slične inicijative unutar Evropske unije blokirane.
Planirane mjere, koje još uvijek nisu finalizirane, uključivat će zamrzavanje imovine i zabrane putovanja. Zbog nemogućnosti postizanja konsenzusa među svim članicama Evropske unije, grupa zemalja odlučila se za alternativni pristup.
“Ne postoji jednoglasnost na nivou EU pa smo prešli na diskusije na nacionalnom nivou”, izjavio je jedan od diplomatskih izvora.
Zvanična objava sankcija očekuje se u narednim danima. Među državama koje koordinišu korake s Francuskom nalaze se Velika Britanija i Norveška, dok se imena ostalih potencijalnih učesnica drže u tajnosti.
Većina zemalja izbjegava javnu raspravu o detaljima kako bi se spriječilo da mete sankcija unaprijed preusmjere svoja finansijska sredstva.
Ova inicijativa dolazi usred eskalacije nasilja izraelskih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali i odražava sve oštriji stav zapadnih zemalja prema vladi Benjamina Netanyahua. Diplomate upozoravaju da je cilj kontinuiranog proširenja naselja sistematsko potkopavanje izgleda za uspostavljanje nezavisne palestinske države.
Kao ključni razlozi za zabrinutost i pritisak izdvaja se: projekat E1, koji je izraelski plan za izgradnju naselja istočno od Jerusalema koji bi praktično prepolovio Zapadnu obalu, odvojio je od Istočnog Jerusalema i fragmentirao palestinsku teritoriju.
U razloge se ubrajaju i ranija diplomatska upozorenja. Naime, sedam zapadnih zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Australiju i Kanadu, već je 22. maja direktno optužilo izraelsku vladu za svjesno pogoršavanje tenzija.
S druge strane, Izrael odbacuje ove optužbe. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar reagovao je na prethodne sankcije uvedene 11. maja, ocijenivši da je riječ o “proizvoljnim i političkim” mjerama usmjerenim protiv izraelskih građana zbog njihovih stavova.
