Nove tehnologije predstavljaju najveću izbornu reformu u Bosni i Hercegovini od završetka rata 1995. godine, a od novog sistema se očekuje da će riješiti najveći problem u izbornom procesu u našoj zemlji – neregularnosti.
Naravno, činjenica da će se na glasačkim mjestima sada naći skeneri i da će se izbori provoditi na većem tehnološkom nivou nije garancija da će brojne nepravilnosti, na koje smo u BiH nažalost navikli, nestati, ali bi mogli smanjiti rizik na zanemariv nivo.
U tom pogledu, vrijedi se vratiti u historiju i shvatiti obim problema izbornih neregularnosti u našoj zemlji kroz prethodnih nekoliko izbornih procesa.
Ponovna brojanja kao praksa, a nerijetko i poništavanje rezultata
Pogled na prethodnih 12 godina u BiH pokazuje da je na samo sedam izbornih procesa (po tri puta Opći i Lokalni izbori te prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske) zabilježeno više stotina slučajeva nepravilnosti i neregularnosti, što je nerijetko završavalo i poništavanjem izbora.
Ponovna brojanja su praksa u izbornim procesima u BiH. Svaki izborni ciklus se vrši ponovno brojanje na desetinama biračkih mjesta.
Naravno, ovo nisu nužno neregularnosti, ali pokazuju trend da postoji određen nivo sumnje u prijavljene rezultate.
Međutim, bilo je i teških slučajeva koji su završavali na sudu i na ponovljenim izbornim procesima.
Ponovljeni izbori od Stoca do Doboja
Prvi značajniji slučaj izborne neregularnosti u recentnoj historiji BiH su Lokalni izbori 2016. godine u Stocu.
Tada je došlo do brojnih prijava o nepravilnosti, ali i fizičkog sukoba na jednom biračkom mjestu, zbog čega je Centralna izborna komisija donijela odluku da se ponovi kompletan proces.
Te godine su, također, prijavljene neregularnosti i na drugim izbornim mjestima, pa su se tako u Knježevu i Posušju ponovo brojali glasovi.
Četiri godine kasnije, odnosno na Lokalnim izborima 2020. godine, desila su se do tada dva najveća masovna primjera izbornih neregularnosti koji su završeni s ponovljenim izborima.
Prvenstveno je to slučaj u Doboju, gdje je CIK poništio rezultate na čak 89 biračkih mjesta. Kako su pojasnili u odluci koju su donijeli krajem januara 2021. godine, došlo je do organizovanog onemogućavanja dolaska promatrača na biračka mjesta, a u kojima je učestvovala i Sanja Vulić, istaknuta članica SNSD-a i aktuelna državna zastupnica.
Zbog više od 100 prigovora, prvenstveno od promatrača opozicionih stranaka iz Republike Srpske, CIK je donio odluku da se ponište rezultati i ponovi izborni proces na 89 biračkih mjesta.
Slična situacija, mada na manjoj skali, se iste godine desila u Srebrenici, gdje je na kraju poništen rezultat s 28 biračkih mjesta.
CIK je u svom obrazloženju naveo da je zabilježen veliki broj glasača koji su glasali bez važećih dokumenata. Zabilježene su i druge nepravilnosti, poput dodavanja listića iz jedne kabine u drugu, pronalaska nepotpunih glasačkih listića u kabinama, dopisivanja osoba u centralni birački spisak, dodavanje glasačkih listića u kutije i sličnih neregularnosti.
Dvije godine kasnije, na Općim izborima 2022. godine, nije bilo neregularnosti na nivou iz 2020. godine, ali je bilo posla za CIK.
Ukupno je sumnje na određene nepravilnosti bilo na 566 biračkih mjesta, što je 10 posto od ukupnog broja na nivou BiH. Uz to, kontrolno brojanje je zatraženo na 2.608 biračkih mjesta.
Po završetku provjera nisu utvrđene masovne neregularnosti, ali i sama potreba za dodatna brojanja pokazuju da je sigurnost izbornog procesa u BiH na relativno niskom nivou.
Prijevremeni izbori u RS-u pokazali sve manjkavosti aktuelnog izbornog procesa
Slučaj koji predstavlja možda i najveći argument za uvođenje novih tehnologija u izborni proces desio se krajem 2024. godine, kada su organizovani prijevremeni izbori za predsjednika RS-a.
Po završetku izbora, CIK je utvrdio brojne nepravilnosti i zbog toga poništio rezultate biračkih mjesta u čak 17 općina. Odlukom CIK-a, koju je potvrdio i Sud BiH, poništeni su rezultati na 136 biračkih mjesta u Doboju, Laktašima, Zvorniku, Bileći, Gacku, Bratuncu, Kalinoviku, Berkovićima, Srpcu, Loparama, Istočnoj Ilidži, Han Pijesku, Ugljeviku, Ribniku, Vlasenici, Modriči, Banjoj Luci, Jezeru i Istočnom Novom Sarajevu.
Iako je ishod na kraju bio identičan, činjenica da je na čak 136 biračkih mjesta poništen rezultat govori o izbornom procesu koji ima brojne mane.
Naravno, nove tehnologije nose i nove izazove, poput hakerskih upada i elektroničkih manipulacija rezultatima, ali bi trebale značajno pojačati sigurnosni aspekt koji je i najveći problem izbornog procesa u BiH.
Na Općim izborima u oktobru se sigurno mogu očekivati i pozivi na ponovna brojanja te optužbe za neregularnosti, ali bi se trebali izbjeći primjeri poput prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, kao i izborni procesi 2020. u Doboju i Srebrenici.
