Stručni tim Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona obišao je i dokumentirao kuću iz ostavštine ugledne tuzlanske porodice Pašić, smještenu u staroj gradskoj jezgri Tuzle.
Objekat koji je vezan za život i djelovanje nekadašnjeg gradonačelnika Tuzle Hasan-age Pašića, danas je izložen zubu vremena i zahtijeva hitnu valorizaciju i zaštitu. Terenski obilazak realizovan je na poziv Kemala Pašića, unuka Hasan-age Pašića, a kuću su obišli direktor zavoda Mensur Smajlović i stručni saradnik Semir Hadžimusić.
Iz zavoda ističu da objekat posjeduje visoku historijsku i ambijentalnu vrijednost, zbog čega bi ga trebalo hitno valorizovati kao dio legata Hasan-age Pašića, ali i kao važan element ambijentalnih karakteristika stare gradske jezgre Tuzle.
Kuća nije značajna samo zbog svojih arhitektonskih i ambijentalnih karakteristika. Njena posebna vrijednost proizlazi iz ljudi koji su u njoj živjeli i događaja s kojima je povezana.
U ovom objektu dio života proveo je Hasan-aga Pašić (1874–1951), ugledni tuzlanski trgovac, humanista i političar koji je funkciju gradonačelnika Tuzle obavljao od 1935. do 1941. godine. Njegovo ime posebno mjesto u historiji Tuzle zauzima zbog događaja iz januara 1942. godine.
Tada je zajedno s bivšim tuzlanskim muftijom Šefket-efendijom Kurtom učestvovao u spašavanju tuzlanskih pravoslavaca i njihove imovine od planiranog pogroma koji su pripremale vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH).
Taj čin ostao je jedno od značajnih svjedočanstava građanske hrabrosti, solidarnosti i humanosti u jednom od najtežih perioda bosanskohercegovačke historije.
U istoj kući živio je i Hasan-agin sin Mustafa Pašić (1910–1982), svršenik Šerijatsko-sudačke škole u Sarajevu i Tuzlanske gimnazije. Bio je poliglot i prevodilac nekoliko značajnih teoloških djela, čime je nastavio tradiciju obrazovanja i kulturnog djelovanja ove porodice. U objektu su boravili i Hasan-agini unuci Arifa i Kemal Pašić.
Porodica koja je ostavila dubok trag u Tuzli
Pašići su bili jedna od znamenitih posjedničkih porodica Tuzle i sjeveroistočne Bosne. Prema historijskim podacima, njihov rodonačelnik bio je Hasan-paša Ljiljak, dok su u 19. stoljeću u Šikuljama kod Tuzle imali poznati “Odžak Pašića” i velike posjede.
Pisani tragovi o porodici postoje i u zemljišnim knjigama iz 1889. godine, gdje se navode hadži Mehmed-aga Pašić, poznat kao Mehaga i Mehinaga, te njegovi potomci. Pašići su bili ugledni zemljoposjednici i trgovci, a njihova imovina obuhvatala je hiljade duluma begluka i kmetskih selišta na području Tuzle i okolnih mjesta, odnosno Babica, Bistarca, Lipnice, Smoluće, Požarnice, Potpeći i Šikulja.
Osim materijalnog bogatstva, porodicu je obilježila i snažna tradicija obrazovanja, javnog djelovanja, humanitarnog rada i graditeljstva. Njeni članovi školovali su se u prestižnim školama i univerzitetima, obavljali odgovorne javne funkcije i bili nosioci brojnih domaćih i međunarodnih priznanja.
Trag porodice i danas je vidljiv u Tuzli. Dvije ulice nose imena Hasan-age Pašića i prof. dr. Ibre Pašića, dok poseban dio porodičnog kulturnog kapitala predstavljaju bogata arhiva i publicistika.
Vrijednost koja ne smije nestati
Upravo zbog svega što predstavlja, kuća Pašića u staroj gradskoj jezgri Tuzle nadilazi značaj jedne privatne građevine. Ona je materijalni trag porodice koja je decenijama učestvovala u društvenom, političkom, privrednom i kulturnom životu Tuzle.
Njena vrijednost dodatno je naglašena činjenicom da je vezana za Hasan-agu Pašića, čovjeka čiji je život obilježio i jedan od najsvjetlijih primjera građanske hrabrosti u Tuzli tokom Drugog svjetskog rata.
Ipak, dok historija porodice Pašić ostaje zapisana u dokumentima, knjigama i sjećanjima, sama kuća danas je suočena s neumoljivim zubom vremena.
Propadanje ovakvih objekata ne znači samo gubitak stare arhitekture. Svakim nestalim dijelom građevine gubi se i dio autentičnog prostora u kojem su živjeli ljudi i odvijali se događaji važni za razumijevanje prošlosti Tuzle.
Zbog toga iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona ukazuju na potrebu hitne valorizacije objekta i njegovog adekvatnog uključivanja u sistem zaštite kulturno-historijskog naslijeđa.
Kuća Pašića tako danas stoji kao tiho, ali izuzetno vrijedno svjedočanstvo o jednoj porodici, jednom vremenu i gradu koji je kroz svoju historiju nosio slojeve različitih kultura, ljudi i događaja.
