Tog dana, na samom početku opsada Sarajeva, glavni grad bio je izložen snažnom vojnom napadu s ciljem zauzimanja ključnih državnih institucija i potpunog slamanja otpora. Tog dana spriječen je pokušaj specijalnih jedinica JNA i paravojnih srpskih jedinica da zauzmu glavni grad Bosne i Hercegovine.
Meta napada bile su zgrade od presudnog značaja, uključujući Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, koje je predstavljalo političko srce države. Intenzivni sukobi vodili su se u samom centru grada, dok su građani, policija i pripadnici Teritorijalne odbrane pružali otpor daleko nadmoćnijim snagama.
Uprkos haotičnim i teškim uslovima, branioci Sarajeva uspjeli su zadržati kontrolu nad ključnim tačkama i spriječiti planove o brzom zauzimanju grada. Ovaj dan označio je prekretnicu jer je postalo jasno da će Sarajevo pružiti dugotrajan otpor, uprkos svim izazovima.
Drugi maj danas ostat će simbol hrabrosti i odlučnosti običnih ljudi koji su u najtežim trenucima stali u odbranu svog grada i države. To je datum koji podsjeća na cijenu slobode, ali i na snagu zajedništva koje je omogućilo opstanak Bosne i Hercegovine.
Obilježavanje ovog dana svake godine nosi snažnu poruku, a to je da sjećanje na prošlost nije samo čin poštovanja prema žrtvama i braniocima, već i opomena o važnosti očuvanja mira, stabilnosti i zajedničkog života u Bosni i Hercegovini.
Iz današnje perspektive tadašnja akcija JNA, vojske bez države, može se okarakterizirati kao pokušaj državnog udara.
Jedinice Teritorijalne odbrane RBiH i republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova odbili su napad JNA zaustavivši agresora na Skenderiji. Tom prilikom nastali su historijski snimci pobjede koji uključuju zapaljene tramvaje i uništena vozila jugoslovenske armije koja se stavila u službu velikosrpske politike.
Naoružani slabije, ali vođeni odlučnošću, branioci Sarajeva pogađaju oklopna vozila preciznim protivoklopnim projektilima i zaustavljaju kolonu.
Napad na centar Sarajeva uključivao je granatiranje cijelog grada, mada je akcija za cilj imala preuzimanje kontrole nad najvažnijim objektima za funkcionisanje Sarajeva, a time i države.
Nakon propalog pokušaja zauzimanja Predsjedništva, vojnici JNA su na sarajevskom aerodromu kidnapovali predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića, kreiravši tako pretpostavke za događaje koji će uslijediti 3. maja, kada je prilikom povlačenja jedinica JNA sa Bistrika, u sklopu dogovora razmjene za šefa države, u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici došlo do pucnjave prilikom čega je ubijeno šest osoba.
