Građani dvije njemačke savezne pokrajine – glavnog grada Berlina i Meklenburg-Zapadne Pomeranije – izlaze na birališta u trenutku kada jačanje krajnje desnice i krajnje ljevice direktno prijeti političkom položaju njemačkog kancelara.
Zbog dramatike situacije, Merz je otkazao ranije planirano učešće i govor na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, oslobodio svoj raspored i zakazao vanredni krizni sastanak rukovodstva svoje Hrišćansko-demokratske unije (CDU) kako bi reagovao na potencijalne političke potrese.
Pritisak na kancelara dramatično je porastao nakon što je prije dvije sedmice krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) nanijela težak poraz njegovom CDU-u u Saksoniji-Anhalt. AfD je tada osvojio historijski rezultat te zamalo izbjegao apsolutnu većinu koja bi mu omogućila samostalno obnašanje vlasti.
Samo 16 mjeseci nakon stupanja na dužnost, Merzova popularnost pala je na svega oko 10 do 14 posto. Kancelar se bori s provođenjem obećanih ekonomskih i socijalnih reformi unutar koalicije sa socijaldemokratama (SPD), što je izazvalo duboke sumnje i unutar vlastite stranke o tome može li on nastaviti voditi Njemačku.
U Berlinu pravo glasa ima oko 2,5 miliona građana, dok je u sjeveroistočnoj obalnoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija registrovano oko 1,3 miliona birača. Birališta su otvorena u 8 sati ujutro po lokalnom vremenu, a zatvaraju se u 18 sati.
U Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji Merzov CDU pretvorio se u puste posmatrače. Glavna borba vodi se između popularne pokrajinske premijerke iz redova SPD-a Manuele Schwesig i vodećeg kandidata AfD-a, bivšeg radijskog voditelja Leif-Erika Holma. Prema posljednjim anketama, AfD uživa podršku oko 36 do 37 posto birača, dok je SPD na 35 do 37 posto. Istovremeno, Merzov CDU pao je na skromnih 6 do 7 posto, čime opasno visi blizu izbornog praga od 5 posto potrebnog za ulazak u pokrajinski parlament. Eventualno ispadanje iz parlamenta predstavljalo bi historijski udarac za demohršćane.
S druge strane, u gradskoj državi Berlinu, vladajući CDU vodi tjesnu utrku s krajnje ljevičarskom strankom Ljevica (Die Linke). Ova stranka, izuzetno popularna među mladima zbog svojih radikalnih prijedloga za rješavanje stambene krize i ograničavanje moći korporacija, naginje i prema Moskvi. Gubitak gradonačelničke pozicije u Berlinu u korist ljevice ili AfD-a bio bi novi težak udarac za kancelara.
Regionalni izbori u Njemačkoj inače rijetko privlače ovoliku pažnju izvan granica zemlje. Međutim, nedavni uspjesi AfD-a poslali su valove zabrinutosti širom Evrope, a desničari ove izbore posmatraju kao ključnu odskočnu dasku prema saveznim izborima planiranim za 2029. godinu.
