Nekoliko republikanskih kongresmena i senatora, a posebno oni koji u novembru brane svoje pozicije u Kongresu, javno je zatražilo od Trumpa da zabrani izvoz dizela.
Republikanski senator Dan Sullivan iz Aljaske najviše insistira na ovom potezu. On će u novembru braniti svoj mandat protiv demokratske kandidatkinje Mary Petsole.
Sullivan smatra da bi zabrana izvoza dizela barem nakratko smanjila domaće cijene ovog energenta, što bi posebno bilo važno za saveznu državu koju predstavlja.
Aljaska koristi velike količine dizela, posebno za grijanje i struju, a trenutne visoke cijene se najviše odražavaju na popularnost Sullivana, koji bi po anketama mogao i izgubiti svoju poziciju.
Međutim, Sullivan nije jedini republikanac koji traži zabranu izvoza dizela. Tom pozivu se pridružio i senator Chuck Grassley iz savezne države Iowa, koja u velikoj mjeri zavisi od poljoprivrede. Dizel je u tom segmentu ekonomije posebno važan, što je natjeralo Grassleyja na javni poziv za obustavu izvoza.
“S ovim cijenama dizela u Iowi, zašto predsjednik Trump ne uvede embargo na izvoz dizela kao što su predsjednici tokom 1970-ih godina uvodili embargo na izvoz poljoprivrednih proizvoda zbog visokih cijena hrane?”, napisao je Grassley.
Trump je na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija komentarisao ovo pitanje i, kako se čini, ova ideja se razmatra.
“Rekao sam: ne šaljite dizel. Rekao sam to svojim ljudima”, rekao je predsjednik SAD-a.
Analitičari navode da bi ovaj potez imao kratkoročne uspjehe na domaćem planu za Trumpa, imajući u vidu da bi Amerika dobila dodatnih 1,3 do 1,5 miliona barela dizela na domaćem tržištu, a koji se inače izvoze, primarno u Evropu i Aziju.
Međutim, taj pad cijene bi bio kratkotrajan, a posljedice bi bile katastrofalne za američke saveznike koji u velikoj mjeri ovise o uvozu iz SAD-a.
Posebno se to odnosi na Evropu. Evropske zemlje uvoze 500 do 600 hiljada barela dizela dnevno iz SAD-a, koji je ostao kao jedini sigurni izvor ovog energenta za kontinent, imajući u vidu zastoje na Bliskom istoku te obustavu uvoza iz Rusije nakon agresije na Ukrajinu.
Gubitak uvoza iz SAD-a značio bi ogromne potrese na evropskom tržištu, a koji bi se odrazili na sveukupnu ekonomiju kontinenta. Pojedini analitičari čak navode da bi ovakav potez Trumpove administracije mogao dovesti i do recesije u Evropi, a vjerovatno i šire.
Time bi se, naravno, povećale cijene robe u Evropi, što bi imalo i direktan utjecaj na SAD, u kontekstu proizvoda koje Amerika uvozi sa Starog kontinenta.
Ipak, protiv ove ideje su se, javno i iza scene, izjasnili članovi Trumpove administracije, ali i čelni ljudi naftnih kompanija koji bi zabranom izvoza izgubili više milijardi dolara.
Nakon što su objavljeni Trumpovi komentari o potencijalnoj zabrani izvoza dizela, Washington Post navodi da su naftne kompanije odmah aktivirale svoje lobiste u Washingtonu, koji su stupili u kontakt s ministrima iz američke vlade i s rukovodstvom Republikanske stranke u Kongresu kako bi spriječili ovu odluku.
Ministar za energetiku SAD-a Chris Wright je negirao da bi američka vlada uvela potpunu zabranu dizela, već da bi bila riječ o “dobrovoljnom ograničenju isporuka”.
Ipak, i takav potez bi izazvao potres na tržištu koje već trpi posljedice ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, a sve je u rukama Trumpa.
