Prema podacima koje su objavili, isporučena veleprodajna cijena američkog LNG-a iznosila bi između 26 i 34 EUR/MWh (megavat/sat), zavisno od troškova transporta i regasifikacije.
Kako bi cijenu učinili uporedivom s računima domaćinstava u BiH, u AAFS-u su primijenili istu distributivnu maržu i PDV od 17 posto (faktor 1,26) koju Sarajevogas trenutno primjenjuje na ruski plin.
Prema njihovom izračunu, građani bi američki plin plaćali znatno manje nego trenutni ruski, čija konačna cijena na računu domaćinstva iznosi 1,25 KM po standardnom kubnom metru (Sm³). Tačnije, građani BiH bi, kako tvrde iz AAFS-a, plaćali plin od 0,607 KM/Sm³ do 0,981 KM/Sm³.
Kroz računicu baziranu na domaćinstvima koji troše 1.200 Sm³ i 1.500 Sm³, iz AAFS-a su došli do maksimalne procijenjene uštede od 720 KM godišnje.
Bećarević o brojkama AAFS-a
Međutim, kako za Klix.ba navodi stručnjak za energetiku Almir Bećarević, AAFS-ove brojke ne otkrivaju potpunu priču o cijenama.
Bećarević na početku navodi da su cijene koje je AAFS naveo u saopštenju bazirane na berzi u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno Henry Hubu, ali da te cifre nisu referentne za Evropu.
“Za Evropu je najreferentnija cijena na nizozemskoj berzi TTF. Ta cijena je ujedno i gotovo uvijek referentna cijena za LNG”, ističe Bećarević.
Dalje navodi da je u saopštenju AAFS-a navedena najveća cijena ruskog plina u posljednjih nekoliko godina, jer se ona formira na osnovu cijena nafte i naftnih derivata. Aktuelna cijena ruskog plina bazira se na cijeni barela od 115 do 120 dolara, na koju značajno utiče rat između SAD-a i Irana.
Pojasnio je i zbog čega se ne bi trebala porediti cijena LNG-a na berzi TTF i ruskog plina.
“Ruska cijena naša je prosjek nafte i naftnih derivata u proteklih devet mjeseci. A TTF je berzanska cijena, što znači da zavisi od ponude i potražnje i ostalih uticaja, kao, na primjer, rata koji se trenutno dole vodi i smanjenja izvoza LNG plina iz Bliskog istoka. Zato je on sad u blagom porastu”, objašnjava Bećarević.
U računicu AAFS-a nisu uračunate dodatne naknade koje će plaćati konzumenti u BiH
Glavni referent, prema njegovom mišljenju, je činjenica da je LNG glavni izvor plina za pet od 10 zemalja s najvećom cijenom plina u Evropi.
Bećarević također ističe da se kao referent može gledati i cijena LNG-a za industriju u Hrvatskoj, koja dolazi na naftni terminal Krk.
“Cijena za hrvatsku industriju za LNG koji stiže na Krk je 60 do 80 eura po megavat/satu. To je cijena od 1,20 KM do 1,60 KM za kubik gasa”, rekao je, te dodao da se još nekoliko faktora mora uzeti u obzir kada se pokušava izračunati cijena koju bi plaćali konzumenti u BiH.
Kako navodi, Hrvatska na ovu cijenu plina još dodatno plaća manju naknadu za transport kroz sistem Plinacro, dok će se na cijenu za BiH dodati još brojne naknade.
“U njihovu računicu se nije uključila regasifikacija, transport kroz sistem Plinacroa, transport kroz Južnu interkonekciju, transport kroz sistem BH Gasa, distributivna marža i na kraju PDV”, rekao je.
Još je dodao da je “besmisleno” govoriti o trenutnim cijenama u ovom kontekstu, imajući u vidu da će plin kroz Južnu interkonekciju krenuti prema BiH za najranije četiri do pet godina.
“Kako oni mogu tvrditi kakva će cijena LNG-a biti na Henry Hubu za pet godina? To je besmisleno, posebno bez dodatnih troškova koji će se dodati”, naveo je Bećarević.
Cijena LNG-a samo prije dva mjeseca bila dvostruko manja
Dodao je da je do prije dva mjeseca cijena za LNG bila dvostruko manja nego sada te da je to dokaz da je efektivno nemoguće predvidjeti kakva će cijena biti za period od narednih pet godina.
Kao poseban trošak navodi i da bi do Travnika trebao biti izgrađen novi plinovod koji će biti izgrađen novcem od kredita, koji će se vraćati kroz dodatnu naknadu za transport.
Ponovio je tvrdnju da zemlje koje uvoze američki LNG plaćaju najveću cijenu plina u Evropi.
“One koje najviše preuzimaju američki gas, kao što su Nizozemska, Njemačka, Italija i Francuska, imaju duplo veće cijene gasa na svom tržištu nego što je to u Bosni i Hercegovini. Pri tome, to su aktuelne cijene. Šta će biti za pet godina, to je besmisleno nagađati”, rekao je Bećarević.
Na kraju je još naveo da poenta izgradnje Južne interkonekcije svakako nije bila da se dobije jeftniji plin.
“Do ideje je došlo zbog starosti postojećeg sistema. On je amortizovan već dva puta, a ko zna koja će cijena plina biti za pet ili deset godina. Nekada će biti skuplji američki, a nekada ruski plin. Suština je u sigurnosti snabdijevanja”, rekao je Almir Bećarević za Klix.ba.
