Nijedan prethodni mjesec automobilsko tržište u BiH nije bilo ni blizu 10.000 prvi put registrovanih vozila uz prepoznatljiv obrazac.
Ponovo smo registrovali najviše automobila s Euro 5 normom (54%), od čega najviše dizelaša iz 2011. godine proizvodnje.
Što se tiče novih automobila, s 1.362 primjerka putničkih i lakih komercijalnih vozila ovo je bio drugi najbolji mjesec od početka godine, koji je utjecao da se prebaci prošlogodišnji rezultat i u julu i na godišnjem nivou. Dok se u susjednoj Hrvatskoj za sedam mjeseci prodalo blizu 50.000 novih automobila, mi smo tek na manje od 8.000 registrovanih automobila.
Prodaju novih guši veliki interes izazvan slabim finansijskim mogućnostima kupaca koji se najviše “vrte” oko 15 godina starog polovnog dizela i to će tako ostati zadugo. Dominacija polovnih vozila ne jenjava, a struktura se ne mijenja.
Istovremeno, tržište novih automobila bilježi blagi rast. Nakon sedam mjeseci, u BiH su ukupno registrovana 7.809 nova putnička i laka komercijalna vozila, odnosno 72 više nego u istom periodu 2025. godine, što predstavlja rast od 0,9 posto.
Škoda kao lokomotiva bh. tržišta
Kada je riječ o “salonskim” automobilima, Škoda i dalje uvjerljivo drži lidersku poziciju. U prvih sedam mjeseci registrovana su 1.673 nova vozila ovog proizvođača, uz tržišni udio od čak 21,4 posto, odnosno učešće od 23,3 posto u segmentu putničkih vozila, što znači da skoro svaki četvrti prodati novi automobil u BiH nosi Škodin znak. Octavia je neupitni šampion bh. tržišta, a prošli mjesec je registrovan 131 primjerak.
Toyota nastavlja s vidljivim rastom i sve je bliže Volkswagenu u ukupnoj prodaji. Japanski proizvođač je nakon sedam mjeseci na 877 prodatih vozila, odnosno na 11,2 posto tržišta, što je 59 vozila ili 7,2 posto više nego prošle godine u istom periodu. Prodaja Toyotinih hibrida privatnim licima postaje sigurna formula na obostrano zadovoljstvo i zato brojke idu uzlaznom putanjom.
Volkswagen je na 911 vozila, ali uz pad od 1,3 posto. Razlika između ova dva proizvođača sada je samo 34 vozila, pa bi Toyota u nastavku godine mogla dodatno ugroziti drugu poziciju, koju već ima u segmentu putničkih vozila.
Dobar rezultat ostvaruje i Dacia, koja je sa 334 vozila povećala prodaju za 13,6 posto na račun prodaje pravnim licima, s obzirom da se njen karakter jeftinih automobila bliskih kupcima koji ne žele voziti polovno odavno izgubio, dok su još značajniji rast ostvarili Opel (+30,5 posto), Cupra (+29,4 posto) i Kia (+13,6 posto).
Chery predvodi kineski konvoj, Audi premium segment
Među proizvođačima s manjim obimom prodaje posebno se izdvaja Chery, koji je sa 127 vozila više nego udvostručio prošlogodišnji rezultat, uz rast od čak 104,8 posto i pozicioniranje na 17 poziciju. Chery je tako postao jedan od najbrže rastućih brendova na tržištu BiH, dok snažan rast bilježe i Geely (+63,9 posto), Fiat (+43,8 posto) i Ford (+37,7 posto).
Kineski proizvođači tako nastavljaju povećavati svoje prisustvo na tržištu i više nisu samo marginalna pojava. Chery i Geely već su među 20 najprodavanijih marki, dok se sve veći interes bilježi i za MG, BYD, Changan i druge kineske proizvođače.
Kupci još uvijek vole posjetiti salone Suzukija i Hyundaija. Japanski i Korejski brend privlači fizička lica više nego korektnim cijenama i to se vidi na konstantnim mjesečnim rezultatima.
Istovremeno, tržište luksuznijih i skupljih automobila ne posustaje. Mimo toga što su registrovana dva Lamborghini Urusa, jedan u Cazinu, drugi u Ljubuškom, lider kojem kupci najviše vjeruju je Audi s odličnih 4,4 posto tržišnog “sharea” ispred Mercedesa (3,0%) i BMW-a (2,7%). Njemački premium trio drži više od 10 posto tržišta putničkih vozila.
Dizeli gube dah
Kada je riječ o pogonskim sistemima novih vozila, benzin je i dalje najzastupljeniji, s udjelom od 40,1 posto. Međutim, razlika između benzina i dizela sve je manja, jer dizel trenutno zauzima 28,6 posto tržišta novih vozila. Posebno je važan nastavak rasta hibrida, koji su sa 27,5 posto već gotovo dostigli udio dizela.
Ovakva struktura pokazuje koliko se tržište novih automobila brzo mijenja. Hibridi su već postali ozbiljna alternativa klasičnim benzinskim i dizelskim pogonima, dok potpuno električna vozila sa 0,8 posto i dalje zauzimaju relativno mali dio tržišta koje se ne bori pridobiti kupce. Međutim, ostali elektrifikovani pogoni zajedno pokazuju da proces elektrifikacije postaje sve vidljiviji i na tržištu Bosne i Hercegovine, naročito što je sve manje klasičnih pogonskih agregata u ponudi.
Posebno je zanimljivo da se odnos hibrida i dizela približava tački preokreta. Hibridi sada zaostaju za dizelima samo 1,1 posto, što potvrđuje trend koji je bio vidljiv i tokom prethodnih mjeseci. Ako se nastavi dosadašnja dinamika, vrlo je realno očekivati da hibridni automobili do kraja godine trajno preuzmu drugo mjesto po zastupljenosti među novim vozilima, odmah iza benzinskih motora.
Istovremeno, podaci o ukupnom broju prvi put registrovanih vozila pokazuju da je priča o podmlađivanju voznog parka još uvijek veoma složena. Rekordan broj registracija ne znači automatski i brzo podmlađivanje automobila na bh. cestama, jer 8.605 polovnih vozila u jednom mjesecu i dalje čini ogromnu većinu ukupnih registracija. Veliki broj polovnjaka, posebno onih sa Euro 5 normom, i dalje pokazuje da građani dominantno biraju vozila sa evropskog tržišta polovnih automobila, ali se sve više usuđuju kupovati i iz uvoza iz SAD-a.
Ipak, rast tržišta novih automobila, sve veći udio hibrida i snažan prodor novih kineskih marki pokazuju da se struktura tržišta postepeno mijenja. Nakon sedam mjeseci i ukupno 7.809 novih vozila, tržište je trenutno nešto iznad prošlogodišnjeg rezultata, dok bi snažan završetak godine mogao donijeti dodatno povećanje prodaje, ali ni blizu onog koji bi značio uvoznicima i podmlađivanju bh. voznog parka.
