Iz IDDEEA-e su istakli da su u prethodnim saopćenjima ukazali na ozbiljne posljedice rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine po funkcionisanje državnih institucija i fiskalni sistem Bosne i Hercegovine te smatraju važnim dodatno pojasniti još jedan izuzetno važan segment ovog pitanja, a koji se, kako navode, direktno odnosi na pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.
“Sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa, koji IDDEEA uspostavlja i održava u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine, danas je mnogo više od tehničkog alata ili administrativnog servisa. Radi se o ključnom mehanizmu digitalnog povjerenja na kojem se zasniva funkcionisanje brojnih pravosudnih procesa u Bosni i Hercegovini. Funkcionisanje
pravosuđa nije pomoćni segment državnog sistema, nego jedan od njegovih temeljnih stubova, zbog čega svako zadiranje u njegove operativne mehanizme mora biti posmatrano sa posebnom institucionalnom i pravnom pažnjom”, naveli su iz IDDEEA-e.
Ističu da su u proteklom periodu, u saradnji sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem Bosne i Hercegovine, kvalifikovani elektronski potpisi implementirani su u više od 100 pravosudnih institucija širom Bosne i Hercegovine, gdje ih svakodnevno koristi gotovo 2.000 sudija, tužilaca i pravosudnih službenika.
Navode da se kroz taj sistem svakodnevno vrši elektronsko potpisivanje sudskih i tužilačkih akata, razmjena dokumentacije i provođenje procedura koje su od ključnog značaja za efikasnost
pravosuđa i ostvarivanje prava građana.
“U sistemu u kojem se svakodnevno odlučuje o slobodi, imovini, pravima i obavezama građana, svako usporavanje ili destabilizacija digitalnih pravosudnih procesa direktno utiče na ostvarivanje pravde. Posebno je važno naglasiti da se kroz isti sistem vrši i elektronska prijava imovine sudija, tužilaca i članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, što predstavlja jedan od ključnih mehanizama transparentnosti i integriteta pravosudnog sistema. Time se pitanje kvalifikovanih elektronskih potpisa direktno povezuje i sa sistemom transparentnosti imovine nosilaca pravosudnih funkcija, što predstavlja jedan od ključnih stubova integriteta pravosuđa”, navode.
Dodaju da svako pravno destabilizovanje tog sistema direktno otvara pitanja kontinuiteta tih procesa i efikasnosti mehanizama odgovornosti unutar pravosuđa.
“To jasno pokazuje da pitanje kvalifikovanih elektronskih potpisa nije ograničeno na jednu instituciju. Radi se o sistemu koji je postao sastavni dio funkcionisanja pravosuđa i mehanizama odgovornosti unutar njega. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u ovaj sistem objektivno proizvodi posljedice koje se direktno odražavaju na efikasnost rada sudova i tužilaštava, na pravnu sigurnost građana i na ukupno povjerenje u pravosudni sistem Bosne i Hercegovine. Posebno zabrinjava činjenica da Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine ovim rješenjima ulazi u oblast koja je posebnim zakonom jasno uređena. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine izričito propisuje da nadzor nad radom ovjerilaca vrši nadležni organ pri Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, dok isključivo taj organ ima ovlaštenje da, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, donosi mjere zabrane ili ograničenja rada”, ističu.
Naglašavaju da svako postupanje izvan tog zakonskog okvira otvara ozbiljno pitanje protivpravnog prekoračenja ovlaštenja.
“Dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji daje činjenica da se ovakvo postupanje dešava neposredno nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da oblast elektronske identifikacije i kvalifikovanih elektronskih certifikata pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini. U takvom ustavnopravnom okviru, svaki pokušaj administrativnog ograničavanja državnih institucija u vršenju tih nadležnosti mora se posmatrati sa posebnom pažnjom, jer kada se kroz upravne akte dovodi u pitanje sistem na kojem počivaju sudovi, tužilaštva i mehanizmi transparentnosti pravosuđa, posljedice ne snose samo institucije”, dodaju.
Ističu da posljedice snose građani kroz sporije ostvarivanje pravde, veću pravnu nesigurnost i slabljenje povjerenja u vladavinu prava.
“Posebno imajući u vidu da se ovdje ne osporava novi ili neprovjereni sistem, nego sistem koji već godinama funkcioniše i koji je postao sastavni dio rada pravosudnih institucija, svako naknadno pravno osporavanje takvog sistema proizvodi posljedice koje direktno utiču na pristup pravdi i pravnu sigurnost građana. Zbog toga IDDEEA smatra svojom institucionalnom obavezom da na ove činjenice jasno ukaže, jer stabilnost sistema kvalifikovanih elektronskih potpisa danas nije samo pitanje tehničke infrastrukture. To je pitanje efikasnosti pravosuđa, pravne sigurnosti građana, integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i zaštite vladavine prava u Bosni i Hercegovini”, zaključili su.
