Procjene o nuklearnom programu Teherana ostale su uglavnom nepromijenjene i nakon dva mjeseca rata koji je američki predsjednik Donald Trump pokrenuo dijelom s ciljem zaustavljanja razvoja nuklearne bombe u Iranu.
Najnoviji američki i izraelski napadi, koji su počeli 28. februara, uglavnom su bili usmjereni na konvencionalne vojne ciljeve, iako je Izrael gađao i niz značajnih nuklearnih postrojenja.
Neizmijenjeni vremenski okvir sugeriše da bi ozbiljnije usporavanje iranskog nuklearnog programa zahtijevalo uništavanje ili uklanjanje preostalih zaliha visoko obogaćenog uranija.
Rat je u zastoju otkako su SAD i Iran 7. aprila postigli primirje radi nastavka mirovnih pregovora. Napetosti su i dalje visoke, dok Iran ograničava saobraćaj kroz Hormuški moreuz, čime je blokirano oko 20 posto svjetskih isporuka nafte i izazvana globalna energetska kriza.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da SAD kroz pregovore žele osigurati da Iran ne dođe do nuklearnog oružja.
Prema ranijim procjenama američkih obavještajnih agencija, Iran bi mogao proizvesti dovoljno materijala za nuklearnu bombu u roku od tri do šest mjeseci. Nakon junskih američkih udara na nuklearne komplekse Natanz, Fordow i Isfahan, taj rok je produžen na oko devet mjeseci do godinu dana.
Napadi su uništili ili teško oštetili tri postrojenja za obogaćivanje uranija, ali Međunarodna agencija za atomsku energiju nije uspjela utvrditi gdje se nalazi oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto. Pretpostavlja se da je dio zaliha smješten u podzemnim tunelima u Isfahanu, ali to nije potvrđeno zbog obustave inspekcija.
Prema procjenama Međunarodne agencije za atomsku energiju, ukupne zalihe visoko obogaćenog uranija bile bi dovoljne za izradu do deset nuklearnih bombi ukoliko bi se dodatno obogatile.
Glasnogovornica Bijele kuće Olivia Wales izjavila je da su američke operacije značajno oslabile iranske nuklearne kapacitete i vojnu industriju, naglašavajući da je predsjednik Trump jasno poručio da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje.
Zvaničnici SAD-a, uključujući Trumpa, više puta su istakli eliminaciju iranskog nuklearnog programa kao ključni cilj rata. Američki potpredsjednik JD Vance poručio je početkom marta da Iranu ne smije biti dopušteno da dođe do nuklearnog oružja.
Analitičari navode da nepromijenjene procjene djelimično proizlaze iz činjenice da najnovija vojna kampanja nije bila primarno fokusirana na nuklearne ciljeve. Bivši američki obavještajni analitičar Eric Brewer istakao je da Iran, prema dostupnim podacima, i dalje posjeduje sav nuklearni materijal, vjerovatno smješten duboko pod zemljom gdje ga američko oružje teško može dosegnuti.
U posljednjim sedmicama razmatrane su i rizične operacije koje bi dodatno usporile iranski program, uključujući kopnene akcije s ciljem preuzimanja zaliha uranija iz podzemnih tunela.
Iran kontinuirano negira da razvija nuklearno oružje. Američke obavještajne agencije i IAEA smatraju da je Teheran obustavio program razvoja bojeve glave još 2003. godine, iako pojedini stručnjaci i Izrael tvrde da su ključni dijelovi programa zadržani u tajnosti.
Procjena stvarnih kapaciteta Irana ostaje izuzetno složena. Neki zvaničnici, poput američkog državnog sekretara Marco Rubio, smatraju da su američki napadi na iransku protivzračnu odbranu dodatno smanjili nuklearnu prijetnju.
Utjecaj imaju i izraelske likvidacije vodećih iranskih nuklearnih naučnika. Bivši inspektor UN-a David Albright ocijenio je da su ta ubistva unijela dodatnu neizvjesnost u sposobnost Irana da razvije funkcionalnu nuklearnu bombu.
“Znanje se ne može bombardovati, ali se praktične vještine mogu uništiti”, poručio je Albright.
