Trump je više puta prijetio pokretanjem novih udara, da bi se u posljednjem trenutku povukao od uvlačenja Sjedinjenih Američkih Država u još jedan nepopularan i skup rat. U ponedjeljak je istovremeno potvrdio planove za napad i otkazao ih.
“Spremali smo se da sutra izvedemo veoma veliki napad, i ja sam ga odgodio na neko vrijeme, nadam se možda zauvijek, ali moguće i samo nakratko, jer smo imali veoma ozbiljne razgovore s Iranom i vidjet ćemo šta će iz toga proizaći”, rekao je Trump novinarima.
Kada je Trump 28. februara pokrenuo rat zajedno s Izraelom, procijenio je da će trajati četiri do pet sedmica. Sukob je sada ušao u treći mjesec, a Trump se nalazi između dva suprotstavljena impulsa: da prisili Iran na pokornost i da proglasi pobjedu te nastavi dalje.
Rezultat su bile izrazito kontradiktorne izjave o ratu, u jednom trenutku Trump je rekao da je rat “gotov”, ali da Sjedinjene Američke Države ipak moraju završiti posao, kao i bombastične prijetnje poput one iz aprila, kada je upozorio da će “čitava civilizacija večeras umrijeti i nikada više neće biti vraćena”. (Povukao se prije nego što je istekao rok koji je sam postavio.)
Američki vojni zvaničnici navode da je iranski režim pokazao ogromnu otpornost i sposobnost da nanese značajnu štetu regionu i globalnoj ekonomiji. A iranske nuklearne zalihe do sada nisu bile pogođene, piše New York Times.
Ipak, vojna kampanja je teško pogodila Iran: Pentagon procjenjuje da je uništeno oko 13.000 meta, potpuno devastirana mornarica zemlje i ubijeni visoki vojni i obavještajni lideri, uključujući ajatolaha Alija Hameneija, vrhovnog vođu države gotovo 37 godina.
Rat je i dalje izrazito nepopularan u zemlji. Anketa New York Timesa i Siene pokazala je da 64 posto birača smatra da je Trumpova odluka da krene u rat s Iranom bila pogrešna, pri čemu većina izražava nezadovoljstvo ekonomskim troškovima sukoba.
Dok posljedice rata traju, pregovori o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom moreuzu su zastali. Trump je odbacio više prijedloga Irana, tražeći dodatne ustupke u vezi s njihovim nuklearnim programom. U ponedjeljak je rekao da su lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata tražili da odgodi vojne udare jer vjeruju da mogu postići sporazum s Iranom koji bi zadovoljio Sjedinjene Američke Države.
“Pozvale su me te tri zemlje, kao i druge, i one direktno razgovaraju s našim ljudima, a trenutno i s Iranom, i čini se da postoji veoma dobra šansa da mogu nešto dogovoriti. Ako to možemo postići bez bombardovanja do besvijesti, bio bih veoma sretan”, rekao je Trump.
Trump je ponovio da bi svaki sporazum morao zabraniti Iranu posjedovanje nuklearnog oružja. Upravo je taj zahtjev, međutim, jedna od najvećih prepreka dogovoru između SAD-a i Irana, jer dvije zemlje nisu uspjele usaglasiti stavove o nuklearnom sporazumu.
Trump nije precizirao koje bi mete SAD planirao gađati u utorak, ali zvaničnici kažu da je vojska razvila niz opcija, uključujući napade na balističke raketne položaje zemlje.
Ranije je Trump na društvenim mrežama rekao da je svojim vodećim vojnim zvaničnicima naredio da se pripreme za “potpuni, veliki napad na Iran” ako “prihvatljiv sporazum ne bude postignut”.
Neki američki zvaničnici upozorili su da bi Trumpova javna izjava mogla biti oblik obmane i da bi ipak mogao narediti napade. Podsjetili su da su u februaru američki i iranski zvaničnici planirali novu rundu pregovora samo nekoliko dana prije nego što su SAD i Izrael započeli rat.
Iran je iskoristio jednomjesečno primirje sa Sjedinjenim Državama kako bi otkopao desetine bombardovanih lokacija za balističke rakete, premjestio mobilne lansere i, uprkos značajnim gubicima, prilagodio taktiku za eventualni nastavak udara, rekao je jedan američki vojni zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog operativnih pitanja.
Mnoge iranske balističke rakete bile su raspoređene u dubokim podzemnim pećinama i drugim objektima uklesanim u granitne planine koje je teško uništiti američkim borbenim avionima, rekao je zvaničnik. Zbog toga su SAD uglavnom bombardovale ulaze u te objekte, zatrpavajući ih i urušavajući, ali ih nisu potpuno uništile. Iran je sada ponovo otvorio značajan broj tih lokacija.
Iranski komandanti, vjerovatno uz pomoć Rusije, proučavali su obrasce letova američkih borbenih aviona i bombardera, rekao je američki vojni zvaničnik. Upozorio je da su obaranje aviona F-15E prošlog mjeseca i protivavionska paljba koja je pogodila F-35 pokazali da su američke letačke taktike postale previše predvidive, što je Iranu omogućilo efikasniju odbranu.
Možda najvažnije, američki vojni zvaničnik rekao je da, iako je pet sedmica intenzivnog bombardovanja možda ubilo nekoliko iranskih lidera i komandanata, rat je stvorio još tvrđeg i otpornijeg protivnika. Dodao je da su Iranci premjestili veliki dio preostalog naoružanja i učvrstili uvjerenje da Iran može uspješno pružiti otpor Sjedinjenim Američkim Državama, bilo efikasnim blokiranjem Hormuškog moreuza, napadima na energetsku infrastrukturu u susjednim zaljevskim državama ili prijetnjama američkim avionima.
