Isaković za N1 o poginulim bh. planinarima na Elbrusu

O tome ko su bili ljudi koji su stradali, zašto planina uvijek mora biti iznad čovjekovih ambicija, kakve pouke nosi ova tragedija te šta očekuje od istrage koja se vodi u Rusiji, za N1 je govorio iskusni alpinista Zehrudin Isaković.

Isaković kaže da je većinu stradalih planinara poznavao godinama i pratio njihov razvoj u planinarstvu.

“Pratio sam njihovo stasavanje kroz godine, njihov san o planinama i sve čvršću povezanost s njima. Izgradili su se u ozbiljne visokogorce koji su imali istinsku ljubav prema planini”, rekao je.

👉 Šta je prethodilo tragediji na Elbrusu: Preživjeli govore o nagloj promjeni vremena

U vremenu kada društvene mreže često nameću potrebu da planina postane kulisa za fotografiju, smatra da ova grupa nije pripadala takvom načinu razmišljanja.

“Danas imamo, rekao bih, i ‘fake planinare’ kojima je najvažnija fotografija na društvenim mrežama. Ova grupa nije bila takva. Bili su istinski ljubitelji prirode, a odlazak na Elbrus trebao je biti kruna njihove tadašnje planinarske faze. Išli bi oni i dalje da ih ova planina nije zaustavila”, kazao je Isaković.

Govoreći o članovima Gorske službe spašavanja, čiji su dio bili i pojedini stradali planinari, Isaković ističe da Bosni i Hercegovini treba snažniji sistem spašavanja u planinama.

“Jasno je da treba jačati gorske službe spašavanja. Potrebno ih je kontinuirano opremati, slati na kvalitetne obuke u svijetu i omogućiti im da budu spremni odgovoriti na sve izazove”, rekao je.

Pozdravio je i nabavku novih helikoptera za potrebe spašavanja, naglašavajući da upravo brzina reakcije često odlučuje između života i smrti.

“Što više imamo helikoptera, veće su šanse da spasimo živote, ali i da zaštitimo same spasioce”, poručio je Isaković.

Prema njegovim riječima, nesreća na Elbrusu ostavit će dubok trag u cijeloj planinarskoj zajednici.

“Činjenica je da je ovo najveća tragedija u historiji bosanskohercegovačkog planinarstva i jedna od najvećih u regiji. Pogodila nas je sve i još uvijek je teško u potpunosti shvatiti razmjere ove nesreće”, rekao je.

Dodaje da će godine koje dolaze biti obilježene sjećanjem na stradale kolege.

“Pravit ćemo memorijale, živjet ćemo s tim. To je nešto što će ostati dio historije našeg planinarstva”, dodao je Isaković.

Nakon tragedije Isakoviću su se javili brojni poznati alpinisti iz regije i svijeta.

Među njima su, kako kaže, bili legendarni hrvatski alpinista Stipe Božić, predsjednik Alpskog saveza Kosova Arijanit Nikçi, jedan od najboljih alpinista svih vremena Silvo Karo, kao i predsjednik Planinarskog saveza Slovenije.

“Svi su zamolili da porodicama i prijateljima preminulih prenesem izraze najdubljeg saučešća. To je nešto što planinarska zajednica regije ne pamti”, rekao je.

Otkrio je i da su svi stradali, kao i dvojica preživjelih članova ekspedicije, bili uključeni u sistem osiguranja preko njegovog planinarskog društva, te da se trenutno provode procedure kako bi porodice ostvarile prava koja im pripadaju, kazao je Isaković.

👉 Čelnici GSS-a Zenica putuju u Rusiju po preživjele planinare Adilovića i Vidimlića

Ruske vlasti pokrenule su istragu nakon nesreće, a Isaković smatra da je riječ o uobičajenoj proceduri.

“Mislim da su ruske vlasti po službenoj dužnosti morale pokrenuti istragu. Elbrus je jedna od najsmrtonosnijih planina na svijetu i nisam čuo da je neko osuđen zbog ranijih nesreća koje su se tamo dogodile”, rekao je.

Podsjetio je da su svi članovi ekspedicije bili punoljetni i svjesni rizika.

“Oni su na vlastitu odgovornost krenuli na uspon. To nije vojna hijerarhija u kojoj nekome možete narediti da se penje ili da odustane. Postoji dogovor među članovima ekipe, ali odgovornost u ovakvim situacijama nije jednostavno utvrditi”, kazao je.

Komentirajući izjavu preživjelog Harisa Adilovića, Isaković smatra da je ključni faktor bila vremenska prognoza.

“Prognoza je najavljivala postepeno slabljenje vjetra. Vođeni tom informacijom nastavili su prema vrhu, ali je vjetar zapravo samo jačao”, rekao je Isaković.

Naglašava da je teško donositi odluke u ekstremnim uslovima.

“Nama je lako iz toplog studija govoriti šta je trebalo uraditi. Gore imate bijeli dan u kojem ne vidite ništa, vjetar od 70 kilometara na sat koji nosi tijelo i nedostatak kisika. U takvim okolnostima donositi odluke izuzetno je teško”, rekao je.

Osvrnuo se i na pitanje angažiranja lokalnog vodiča.

“Oni nisu imali ruskog vodiča, ali su svi bili vodiči sami po sebi. Haris Adilović je član Gorske službe spašavanja i licencirani vodič Planinarskog saveza BiH”, rekao je Isaković.

Dodaje kako Elbrus tehnički nije zahtjevna planina.

“Vrh nije tehnički težak i nekoliko dana prije njih druga grupa iz Bosne i Hercegovine popela ga je bez problema jer su vremenski uslovi bili povoljni”, kazao je.

Ipak, smatra da angažiranje lokalnog vodiča uvijek može biti dodatna prednost.

“To može biti korisno, pa i zbog formalnih razloga, ali sve zavisi od konkretne situacije i lokalnih pravila”, rekao je Isaković.

Isaković kaže da ga je tragedija na Elbrusu podsjetila na veliku nesreću na Bjelašnici iz vremena bivše Jugoslavije.

“Planina je tehnički relativno lagana, nema velikih stijena, ali kada se spoje magla, jak vjetar i snijeg, nastaju uslovi koji mogu biti smrtonosni”, rekao je Isaković.

👉 Bjelašnica 1962: Tragedija koja odnijela 7 mladih života i promijenila planinarstvo na prostorima bivše Jugoslavije

Upravo zbog toga upozorava da ni domaće planine ne treba potcjenjivati.

“Zima je mnogo opasniji period zbog niskih temperatura, jakog vjetra, zaleđene podloge i naglih promjena vremena. Kombinacija magle i vjetra predstavlja najveću opasnost”, istakao je.

Sve većem broju ljudi koji se odlučuju za planinarenje Isaković preporučuje postepen pristup.

“Krenite od lakših tura, učlanite se u planinarsko društvo i uvijek idite s nekim ko poznaje teren. Tako upoznajete planine, ali i sami sebe”, savjetovao je Isaković.

Posebno naglašava važnost edukacije.

“Treba proći osnovnu planinarsku školu, zimsku školu, a preporučujem i alpinistički kurs kako bi se naučilo koristiti dereze, cepin i ostalu opremu”, rekao je.

Kako kaže, upravo iskustvo razvija ono što je najvažnije.

“Kroz godine se izgradi poštovanje prema planini. A upravo je poštovanje ključ svega”, poručio je Isaković.

Na kraju razgovora Isaković je podijelio i vlastito iskustvo s Mount Everestom.

Prisjetio se kako je njegova međunarodna ekspedicija bila primorana odustati od završnog uspona zbog orkanskog vjetra.

“Kada su naši šerpasi rekli da dalje ne idemo, nisam bio razočaran. Iskreno, bio sam sretan što izlazimo iz tako opasne situacije”, prisjetio se Isaković.

Kaže da ga danas često pitaju žali li zbog toga.

“Odgovaram odlučno – ne. To je dio mog životnog iskustva. Planina nas uči da ponekad najveća pobjeda nije osvojiti vrh, nego vratiti se kući”, zaključio je Isaković.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad