Ukoliko predloženi propis bude usvojen, Norveška i Japan ostat će jedine dvije države na svijetu koje i dalje zvanično dozvoljavaju ovu praksu.
Pritisak na ukidanje lova na kitove na Islandu naglo je porastao nakon vladinog izvještaja iz 2023. godine. Istraživanje je otkrilo šokantne detalje o patnji životinja, navodeći da je pojedinim kitovima, nakon što su pogođeni eksplodirajućim harpunima, trebalo i do dva sata da uginu. To je iste godine dovelo do privremene obustave lova.
Prijedlog zakona uslijedio je nakon što je islandska ministrica industrije Hanna Katrin Fridriksson pozvala na izmjenu zastarjelih propisa i javno podržala potpunu zabranu.
Perajasti kitovi, druga najveća bića na Zemlji odmah iza plavih kitova, i dalje se nalaze na listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN). U islandskim vodama je do 8. septembra ove godine ulovljeno 80 perajastih kitova, dok je godišnja kvota postavljena na 150 jedinki.
Na Islandu je aktivna samo još jedna kompanija koja se bavi ovom djelatnošću – Hvalur, kojom upravlja Kristjan Loftsson.
Ipak, uprkos prijedlogu novog zakona, ova kompanija posjeduje dozvolu koja važi sve do 2029. godine. Borci za zaštitu životinja ističu da, iako priželjkuju trenutni prekid lova, postoji vjerovatnoća da će izdata dozvola morati biti ispoštovana do njenog isteka.
Inače, Međunarodna komisija za lov na kitove (IWC) uvela je moratorij na komercijalni lov još 1986. godine. Uprkos tome, Norveška je nastavila lov 1993., a Island 2006. godine.
Japan je 2019. godine napustio IWC kako bi nastavio komercijalni lov na kitove u svojim teritorijalnim vodama.
