Dok je Washington bio fokusiran na ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i napredak u pregovorima, iransko tvrdokorno rukovodstvo slijedilo je potpuno drugačiju strategiju, navode iranski i arapski zvaničnici koje citira The Wall Street Journal.
Zvaničnici navode da su tvrdolinijaši u Teheranu sporazum smatrali ne stvarnim putem ka miru, već pokušajem Sjedinjenih Američkih Država i Izraela da ublaže pritisak na globalnu ekonomiju i kupe vrijeme prije većeg napada.
Umjesto da se oslone na diplomatiju, posljednja dva mjeseca proveli su u pripremama za ono za šta vjeruju da bi mogao biti mnogo širi rat.
Pripreme uključuju davanje većih ovlasti Islamskoj revolucionarnoj gardi (IRGC), postavljanje veterana Iransko-iračkog rata i ranijih unutrašnjih kriza na ključne pozicije, širenje kontraobavještajnih operacija te ubrzavanje proizvodnje projektila i dronova.
Iransko rukovodstvo također je intenzivno radilo na jačanju kontrole nad Hormuškim moreuzom i proširenju bojišta na Crveno more, rutu na koju se Saudijska Arabija sve više oslanja kako bi zaobišla iranski pritisak u Perzijskom zaljevu.
Arapske obavještajne službe prikupile su dokaze, uključujući komunikaciju između Irana i savezničkih milicija u Jemenu i Iraku, koji ukazuju na strateški zaokret unutar iranskog rukovodstva. Cilj je, prema tim izvorima, pripremiti Iran i njegove saveznike za širenje sukoba i povećanje troškova za Sjedinjene Američke Države.
Iranski lideri sve češće razgovaraju o “ofanzivnim operacijama na teritoriji neprijatelja”, što je uznemirilo manje zaljevske države, uključujući Kuvajt. Širi cilj je nanijeti dovoljno štete kako bi se odvratili napadi kakve je Iran pretrpio tokom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata i sukoba koji je uslijedio.
“Postoji i široko rasprostranjeno mišljenje u Iranu da glavni rat još nije počeo”, rekao je za Journal Mohammad Hassan Sangtarash, odbrambeni analitičar iz Teherana blizak iranskoj vladi.
Iran, kako navodi, dosadašnja dešavanja sve više posmatra kroz prizmu taktike “rezanja salame” – ograničene i postepene eskalacije kojom se slabe sposobnosti protivnika prije većeg sukoba.
Pripreme Irana naglašavaju sve veći jaz između Washingtona i Teherana u pogledu toga šta predstavlja trenutna faza sukoba.
Taj jaz doprinio je tvrdom stavu Irana u pregovorima i njegovoj nespremnosti da finalizira sporazume, što je više puta frustriralo američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je iranske lidere nazivao “ludima” i optuživao ih za laganje.
To također pokazuje duboko nepovjerenje koje bi moglo spriječiti dvije strane da postignu trajni sporazum o okončanju sukoba.
Iranske vojne i ekonomske osnove pretrpjele su veliku štetu u američkim i izraelskim napadima. Pragmatičnije figure u iranskom rukovodstvu, uključujući predsjednika Masuda Pezeshkiana, više puta su upozoravale da Iran mora pregovarati o okončanju rata i osigurati ublažavanje sankcija ili rizikuje ekonomski kolaps.
Ipak, zemlja se obnavlja brže nego što se očekivalo. Iran je obnovio infrastrukturu i ponovo dobio pristup raketnim bazama tempom koji je zabrinuo izraelske zvaničnike upoznate s napretkom, navodi Journal.
Teheran je također pokazao da može napasti američke baze i da i dalje raspolaže dovoljnim vojnim kapacitetima da ugrozi brodove i energetsku infrastrukturu širom Zaljeva. Arapske vlade sve se više pripremaju za dugotrajne borbe i nastavak poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima.
“Za režim je polazna tačka rat. Iran će ostati na ivici rata i pripremati se za novi napad”, rekao je Alan Eyre, bivši visoki američki diplomata i nekadašnji pregovarač s Iranom o nuklearnom programu.
Rok od 60 dana
Kada je Trump 17. juna u Versajskoj palati u Francuskoj potpisao memorandum o razumijevanju s Iranom, jedna od glavnih briga Washingtona bila je uvjeriti domaće kritičare da sporazum nije previše povoljan za Teheran.
Sporazum je predviđao ublažavanje sankcija, što bi Iranu omogućilo prodaju nafte, pristup milijardama dolara zamrznutih sredstava te mogućnost osnivanja fonda od 300 milijardi dolara za obnovu. Glavne obaveze Irana bile su ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za pomorski saobraćaj i potom pregovori u dobroj vjeri o nuklearnom programu.
Tri sedmice kasnije, početkom jula, Iran je počeo napadati plovila za koja je SAD očekivao da će proći kroz moreuz. Washington je bio iznenađen.
“Iz Irana dolaze veoma opasni ljudi, oni su bolesni”, rekao je tada Trump, nazivajući iranske lidere i “ološem”.
Iza kulisa, međutim, Iran je vodio politiku na dva kolosijeka. Njegove diplomate nastavile su tražiti sporazum s Washingtonom, dok je vrhovni lider Mojtaba Khamenei poduzimao korake za pripremu iranskog sigurnosnog aparata za širi sukob, koji bi potencijalno mogao pokrenuti i sam Teheran, navodi Journal.
IRGC je period relativnog zatišja stvoren memorandumom iskoristio za tješnju koordinaciju sa savezničkim milicijama širom regije i pripremu za eventualne intenzivnije napade. Savjetnici su poslani u Irak, Jemen i Liban kako bi razgovarali o mogućim operacijama, navode zvaničnici upoznati s nedavnim procjenama arapskih obavještajnih službi.
Presretnute komunikacije pokazale su da su komandanti IRGC-a putovali u područja Jemena pod kontrolom Huta kako bi planirali intenziviranje sukoba sa Saudijskom Arabijom, u koordinaciji s iračkim milicijama koje podržava Iran. Prema zvaničnicima, IRGC je nadzirao raspoređivanje projektila, pomorskog naoružanja i lansera dronova na položaje s kojih se nadgleda Crveno more.
Hutima je također dostavljao obavještajne podatke i liste ciljeva, uključujući saudijske luke i energetske objekte, kao i savjete o zaštiti vlastitih položaja od moguće saudijske odmazde.
Do kraja jula borbe su eskalirale. Huti su napali snage jemenske vlade koje podržava Rijad i proglasili moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s globalnim pomorskim rutama, zatvorenim za Saudijsku Arabiju.
Ta grupa je također napadala saudijska plovila, dodatno otežavajući Rijadu izvoz nafte i povećavajući rizike za globalna energetska tržišta.
Otprilike u isto vrijeme, Saudijska Arabija saopćila je da su milicije u Iraku koje podržava Iran izvele napade dronovima na saudijska naftna postrojenja. IRGC je također upozorio zaljevske države da će njihova energetska infrastruktura biti uništena ako SAD napadne slične objekte u Iranu.
Prema izvještaju, iranski komandanti otišli su toliko daleko da su arapskim partnerima poslali detaljne liste potencijalnih ciljeva.
Iran je također pojačao napade na američke snage. Teheran je iznenadio Washington ispalivši pet balističkih projektila prema Jordanu tokom zatišja u sukobu. Napad je uslijedio dvije sedmice nakon drugog iranskog napada u Jordanu u kojem su poginula tri američka vojnika.
Zabrinutost među zaljevskim zvaničnicima rasla je dok su posmatrali kako iranski napadi dobijaju na intenzitetu, a iranske rakete sve češće zaobilaze američku odbranu i preciznije pogađaju ciljeve u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu.
Borbe su se nastavile i tokom augusta, pri čemu je Iran u posljednje dvije sedmice napao šest emiratskih plovila dok su pokušavala proći kroz Hormuški moreuz.
“U potpunosti smo iskoristili period prekida vatre. Poboljšali smo naše sposobnosti, ubrzali proizvodnju projektila i povećali njihovu preciznost”, rekao je glasnogovornik IRGC-a Hossein Mohabi za novinsku agenciju Tasnim povezanu s Revolucionarnom gardom u julu.
Hamenei je iza kulisa također pripremio iranske sigurnosne institucije za agresivnije vođenje rata. Nedavno je imenovao sedam visokorangiranih sigurnosnih zvaničnika koji će nadzirati vojne institucije i unutrašnju represiju u okviru reorganizacije objavljene prošle sedmice.
Ta imenovanja donijela su i konfrontacijskiji mandat: jačanje vojnog lanca komandovanja, pretvaranje ideološke milicije u obavještajnu mrežu na nivou lokalnih zajednica te stavljanje naglaska na ofanzivne operacije.
Iranski vladini savjetnici sve više smatraju da će naredna faza sukoba izaći izvan okvira konvencionalnog ratovanja. Prema izvještaju, očekuju da će vanjske sile pokušati podstaći nemire unutar Irana.
Vlada je u januaru brutalno ugušila proteste zbog ekonomske krize i strahuje da bi pogoršanje uslova pod pritiskom SAD-a moglo ponovo izvesti demonstrante na ulice.
Zbog toga je IRGC razvio planove za daljnju eskalaciju, uključujući moguće preventivne napade, navode iranski zvaničnici i javno dostupne izjave.
Opcije o kojima se razgovara uključuju sabotažu internet kablova u Perzijskom zaljevu, podsticanje političkih nemira u zemljama s velikim šiitskim zajednicama, poput Kuvajta i Bahreina, te potencijalno čak i kopnene operacije u Kuvajtu.
Posrednici su naveli da su iranske diplomate početkom ovog mjeseca postigle dogovor s Omanom o uspostavljanju i nadzoru ruta kroz Hormuški moreuz koje bi omogućile njegovo postepeno ponovno otvaranje.
Te napore blokirao je IRGC, koji je ponovo pokrenuo napade na plovila.
Američki zvaničnici kazali su da je Trump, nakon što su pregovori zastali i Iran odbio odustati od eskalacije, napravio korak unazad kako bi vidio hoće li ekonomski pritisak sankcija i pomorska blokada omekšati stav Teherana.
Iranski lideri, međutim, i dalje duboko sumnjaju u Trumpove namjere i okreću se onome što zvaničnici opisuju kao “ekonomiju preživljavanja”, osmišljenu da izdrži dugotrajni pritisak.
Ljudi bliski najvišim iranskim pregovaračima upozorili su da bi mirovni pregovori na kraju mogli biti samo pauza prije naredne faze rata.
Mehdi Mohammadi, strateški savjetnik predsjednika iranskog parlamenta Mohammada Baghera Ghalibafa i član iranskog pregovaračkog tima, trenutni zastoj opisao je kao “zatišje pred oluju”.
U objavi na društvenim mrežama naveo je da je jedan od razloga nastavka sukoba “generacijski projekt krvne osvete” zbog ubistva bivšeg vrhovnog lidera Alija Khameneija na početku rata.
“Iranski narod i dalje ima mnogo neriješenih pitanja s Trumpom. Iran je spreman za veliki sukob”, rekao je Mohammadi.
