Prošlog mjeseca, u diplomatskom dokumentu iz Francuske, Njemačke, Holandije, Belgije i Luksemburga predložene su uslovne zabrane novim državama članicama da glasaju o budžetskim, sigurnosnim i odlukama o vanjskoj politici.
Italija, zajedno s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Slovačkom i Slovenijom, suprotstavila se tom dokumentu.
Italija je pokrenula inicijativu protiv mogućnosti da buduće članice Evropske unije dobiju status koji bi ih stavio u nepovoljniji položaj u odnosu na sadašnje članice Unije. Rim poručuje da proces proširenja mora voditi ka punopravnom članstvu, a ne stvaranju “Evrope u više brzina” u kojoj bi nove države imale manje prava.
“Dokument odbacuje svaki pristup koji bi mogao podstaći percepciju kandidatura ili članstva ‘drugog reda’“, navodi se u tekstu, pozivajući na “jednoobraznu primjenu pregovaračkih procedura na sve kandidate, bez ubrzanih aranžmana ili paralelnih puteva”.
Naveli su da treba izbjegavati nove zahtjeve, političke preduvjete ili dodatne institucionalne korake, jer bi oni obeshrabrili kandidate i oslabili utjecaj Unije u susjedstvu.
Grupa zemalja sa historijskim vezama ili bliskim vezama sa Balkanom prihvata “legitimnost zaštitnih klauzula, prelaznih mjera i mehanizama za praćenje nakon pristupanja”, ali samo ako su zasnovane na objektivnim potrebama, proporcionalne, pravno ispravne i u skladu sa ukupnom institucionalnom arhitekturom Evropske unije.
“Zaštitni okvir trebao bi se zasnivati na katalogu instrumenata koji se oslanjaju na iskustva prethodnih proširenja i ažuriraju u svjetlu trenutnih izazova, s fleksibilnošću prilagođavanja specifičnim okolnostima svake zemlje kandidata”, navodi se u dokumentu.
Najnoviji “nezvanični dokument” dolazi usred niza prijedloga uoči oktobarskog zasjedanja Evropskog vijeća, na kojem se očekuje da će lideri razgovarati o pristupu bloka proširenju, a članstvo mnogih zemalja Zapadnog Balkana odugovlači.
“Uvjereni smo u potrebu davanja političkog prioriteta ponovnom ujedinjenju evropske porodice s Balkanom“, rekao je prošlog petka italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
