Naglasio je da je tradicionalnim izbornim manipulacijama oduzeto više od 90 posto prostora.
Bakalar je prilikom gostovanja na Federalnoj televiziji (FTV) istakao da su izbori uspješno organizovani uprkos tome što Vijeće ministara BiH nije odobrilo novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u CIK-u.
Sa ograničenim ljudskim kapacitetima, preliminarne rezultate sa više od 82 posto biračkih mjesta imali su već oko 20 sati, dok je ubrzo taj procenat porastao na 91,8 posto.
Govoreći o obradi glasova, Bakalar je naveo da je u momentu obraćanja preostalo približno dva posto neobrađenih rezultata.
“Preliminarni rezultati sigurno se neće promijeniti u značajnoj mjeri, s obzirom na to da imamo možda do ovog momenta nekih dva posto neobrađenih, neprenesenih rezultata”, kazao je Bakalar, dodavši da se preostali rezultati provjeravaju radi otklanjanja matematičkih nelogičnosti.
Krajnji rok za utvrđivanje rezultata je 20 dana od izbora, dok je zakonski rok za potvrđivanje 30 dana, odnosno izuzetno 45 dana u slučaju složenijih žalbenih postupaka.
Na pitanje da li žalbe i ponovna brojanja mogu promijeniti raspodjelu mandata, Bakalar je odgovorio da je to teoretski moguće, ali da se ne može prejudicirati.
Govoreći o sprečavanju izbornih krađa, Bakalar je naglasio da su biometrijska autentifikacija i novi uređaji spriječili glasanje u ime drugih osoba i ubacivanje dodatnih listića.
“Sada imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacijski dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju”, objasnio je, procijenivši da je time tradicionalnim manipulacijama oduzeto više od 90 posto prostora.
Osvrnuo se i na ukupan broj birača, istakavši da je na izborima identifikovano 1.427.796 birača, ali je otvorio pitanje realnosti biračkog spiska na kojem je upisano čak 3.414.000 ljudi.
Kada je riječ o nevažećim listićima, zabilježen je pad u utrci za Predsjedništvo BiH s 6,65 posto (2022. godine) na 4,38 posto, kao i na izborima za predsjednika RS (4,73 posto). S druge strane, na nivou Parlamentarne skupštine BiH zabilježen je blagi rast na 8,68 posto, što Bakalar pripisuje promjeni navika birača i prilagođavanju novim glasačkim listićima.
Bakalar je pojasnio da CIK može naložiti ponovno prebrojavanje po službenoj dužnosti ili na zahtjev političkih subjekata, ali isključivo uz priložene materijalne dokaze i tačno navedena biračka mjesta.
Posebno se razmatraju situacije u kojima nepravilnosti utječu na prelazak praga od tri posto ili raspodjelu mandata.
Komentarišući navode Slavena Kovačevića u vezi s glasovima Darijane Filipović, naveo je da do kraja radnog dana formalni prigovor te vrste nije zaprimljen.
Kao korake za unapređenje izbornog procesa, Bakalar predlaže proširenje biometrijske identifikacije na glasanje putem mobilnih timova i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, bolju obuku biračkih odbora i veće naknade za članove lokalnih izbornih komisija.
Također je iznio i lični stav o potrebi izmjene izbornog zakonodavstva.
“Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da radi smanjenja političke korupcije, izborni prag treba podići na pet posto”, zaključio je Bakalar.
