Izetbegović mi nudio mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara da odustanem od kandidature i podržim SDA

Prije svega, važno je istaći da je Efendić trebao učestvovati u N1 debati s još tri kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda – Bakirom Izetbegovićem, Fahrudinom Radončićem i Denisom Bećirovićem, međutim, oni se nisu pojavili u studiju već samo Efendić. Efendić je, shodno tome, poručio da upravo suočavanje kandidata pred građanima smatra dijelom demokratske političke kulture.

S tim u vezi, Efendić je u posebnom predstavljanju kandidata u programu N1 govorio o odnosu sa Bakirom Izetbegovićem i tvrdnji da mu je nuđena pozicija predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH ukoliko odustane od kandidature, kritikovao je Denisa Bećirovića zbog rada u Predsjedništvu, predstavio svoje prioritete za eventualni mandat te detaljno govorio o ekonomiji, investicijama, odlasku mladih, stanogradnji, pravosuđu, evropskim integracijama, diplomatiji i jačanju Oružanih snaga BiH.

Efendić smatra da kandidati za najviše državne funkcije imaju obavezu javno suočiti stavove i odgovarati na pitanja.

“Imao bih potrebu samo reći da je izborna debata kandidata za predsjednike u svim državama dio demokratske političke kulture i da je to način i jedna obaveza prema građanima. U mnogo država se organiziraju čak u više rundi, po tri debate na istoj javnoj televiziji, bilo javnom servisu ili nekom drugom. Izbjegavanje takve odgovornosti prema građanima već samo za sebe nešto govori.”

Posebno je kritikovao aktuelnog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

“I moram reći da naš sadašnji aktuelni član Predsjedništva, gospodin Bećirović, za četiri godine mandata, po onome što ja znam, nije organizirao nijednu jedinu pres-konferenciju na kojoj bi novinari mogli da mu postave pitanje. Dakle, nijednu jedinu. I to je ono što ja moram dodati”, kazao je te nastavio:

“To je prilično čudno ponašanje bilo koga ko nosi tako važnu javnu funkciju, jer dio te funkcije je obaveza prema javnosti. Pa predsjednik Sjedinjenih Američkih Država ima nekoliko press konferencija svake sedmice, nekad po dvije u istom danu. Press konferencija na kojima ga novinari mogu pitati. Naš član Predsjedništva nije nikada imao press konferenciju gdje ga mogu pitati bilo šta, snimi sam neke izjave na nekim lokacijama, na par odabranih intervjua. Otišao je u cijelom mandatu, dakle svega nekoliko intervjua, i evo, smatra da je to način na koji se obavlja funkcija predsjednika. Nigdje u svijetu nije.”

Efendić je rekao da sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem povremeno komunicira, ali da među njima postoje velike političke razlike.

“Povremeno smo imali komunikaciju, po potrebi, kao predsjednici stranaka, od mog izlaska iz SDA. To je bilo vezano za saradnju u entitetu Republika Srpska, za neke druge procese u Domu naroda BiH i tako dalje. Mogu reći da je taj odnos korektan sa nivoa predsjednika stranaka. Međutim, politike koje vodimo, naravno, se mnogo razlikuju. Ja ne bih radio ovo što radim da sam smatrao da to Izetbegović radi dobro.”

O odnosu sa Fahrudinom Radončićem kazao je da kontakata gotovo nema.

“Pa, vrlo malo je kontakata, s obzirom na to da SBB i nije parlamentarna stranka. Nije jednostavno bilo ni prilike niti potrebe.”

Jedna od politički najzanimljivijih tvrdnji odnosila se na razgovor koji je, prema Efendićevim riječima, imao s Izetbegovićem krajem prošle godine. Naime, Efendić tvrdi da mu je ponuđeno da odustane od kandidature za Predsjedništvo i podrži kandidata SDA, a da zauzvrat dobije podršku za mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

“To je bilo negdje krajem prošle godine, na jednom razgovoru je bila ta vrsta, pod navodnim znacima, ponude. Međutim, prvo mora da bude izabrano Predsjedništvo da bi se bilo kome nudilo da bude mandatar. Ona je s tog aspekta preuranjena”, kazao je Efendić te dodao:

“S druge strane, ja zaista ne mislim da na takav način treba nastupati, da se uopće treba praviti takva vrsta dogovora i pokušaja unaprijed. Smatram da gospodin Izetbegović, bez obzira i da smo ga mi podržali kao Stranka za Bosnu i Hercegovinu, ne bi mogao pobijediti u ovoj utrci.”

Objasnio je i zašto je SBiH odlučio imati svog kandidata.

“Ja sam to rekao prilikom same objave kandidature. On je već jednom bio na izborima 2022. i pobijedio je Bećirović. Mi smo u Stranci za Bosnu i Hercegovinu smatrali da ukoliko ne damo kandidata, Bećirović ostaje u Predsjedništvu. I mi smatramo da je on ustvari glavni izazov ove kampanje.”

Bećirovića je, zatim, ponovo pozvao na debatu.

“On, ovakav koji ne želi doći na jednu TV debatu, ja ne znam zašto to izbjegava, ja ga i ovom prilikom pozivam. To je odgovornost prema građanima da se suočimo, i ja i on i svi drugi kandidati koji pretenduju na to mjesto, da iznesemo svoje argumente. Ovo bježanje od toga nije način na koji se nosi javna odgovornost.”

Efendić je iznio i tvrdnju za koju se odmah ogradio rekavši da je nepotvrđena informacija.

“Ja sam čuo te informacije da je gospodin Izetbegović i drugima nudio to mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara, pa čak konkretno i gospodinu Radončiću. Nemam te informacije potvrđene, ali indikativno je, naprimjer, u ovoj kampanji kako oni imaju riječi hvale jedan za drugog”, naveo je te dodao:

“Iako, naravno, ovo nisu stvari koje sada možemo potvrditi, to najbolje znaju oni. Ali logika je da je i Radončić bio dva puta kandidat za Predsjedništvo, i 2010. i 2014., a oba puta je pobijedio Izetbegović. Pa je bila neka logika da Radončić ne vuče glasove iste kao Izetbegović, i ako on učestvuje u utrci, da je onda lakše da pobijedi Izetbegović. Ali evo, to je nešto što sam čuo. Činjenica je da meni jeste bila ta ponuda da odustanem od kandidature za Predsjedništvo, a podržimo kandidata SDA. Mi smo smatrali da ne vrijedi ni da ga mi podržimo, ne bi mogao pobijediti.”

Predstavljajući razloge za kandidaturu, Efendić je kazao da je slogan njegove kampanje “Pokrenimo Bosnu i Hercegovinu zajedno”.

“Jedan opći, dojam, kada izađete bilo gdje iz Bosne i Hercegovine, evo u zapadnu Evropu, u bilo koju državu, pa čak i prema istoku, prema Turskoj ili nekim zemljama istoka, imamo osjećaj da ili stojimo u mjestu ili se krećemo kao usporeni snimak.”

Prema njegovoj ocjeni, problem nije nedostatak potencijala, već način upravljanja.

“Cijela naša država, naše društvo, zaista, naša infrastruktura je ispod svakog nivoa. Ona je takva zato što naša administracija ne prati, nije usmjerena uopće na razvoj. Tako je zato što politička klima nije pogodna za investicije. Tako što zemlja nije privlačna za strane investicije, uprkos ovolikim prirodnim potencijalima, prirodnim ljepotama, potencijalu u turizmu, u svemu drugome.”

Efendić kandidaturu ne posmatra izolovano od rezultata SBiH na drugim nivoima.

“Ja smatram da prvo iz Predsjedništva, dakle nisam ja samo kandidat za Predsjedništvo, nudimo Stranku za Bosnu i Hercegovinu kao jedno rješenje za sve ove probleme, na svim nivoima vlasti. Od Predsjedništva, preko Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije, do skupština kantona i parlamenta entiteta RS”, naglasio je Efendić te nastavio:

“Dakle, želja je da ponudimo nešto novo. Ja sam to radio u svom poslu u protekla tri mandata u Novom Gradu. Imali smo upravo taj slogan ‘Pokrenimo’, tada 2012., ‘Pokrenimo Novi Grad zajedno’. Smatram da se i sa nivoa Predsjedništva i sa svih drugih nivoa može napraviti mnogo posla da se promijeni stanje u zemlji, prije svega da ekonomski prosperitet bude veći.”

Prema njegovim riječima, upravo ekonomija mora postati zajednički interes.

“To je interes svih u Bosni i Hercegovini. To nije političko pitanje ni problem. Ali zbog opterećenosti brojnim političkim problemima, niko se kvalitetno ne bavi planom ekonomskog razvoja, našim ekonomskim resursima. To su sve razlozi zbog kojih sam uvjeren da bi se moglo raditi bolje, počevši od Predsjedništva do svih drugih nivoa vlasti.”

Efendić smatra da bi jedan od prvih velikih poslova novog saziva Predsjedništva trebalo biti formiranje Vijeća ministara BiH.

“Prije svega slijedi proces izbora Vijeća ministara BiH. Ono je ključni izvršni organ na nivou Bosne i Hercegovine. Vidjet ćemo ko će biti druga dva člana Predsjedništva. Priželjkujem da to bude također neko ko će imati sličan pogled na budućnost Bosne i Hercegovine.”

Kao jednog od kandidata sa kojim je ranije imao saradnju naveo je Marinka Božovića iz Istočne Ilidže.

“Imao sam određenu saradnju s njim kao načelnik. Jedan trg smo zajednički rekonstruirali koji se nalazi na toj liniji između dvije općine, Novi Grad i Istočna Ilidža. I zbog godina smatram da bi možda bilo prostora ako bi to bio neko mlađi.”

O Željki Cvijanović iznio je drugačiji stav.

“Njegova (Marinka Božovića op.a.) protukandidatkinja je Željka Cvijanović iz SNSD-a, koja je u potpunosti na dugmetu Miloradu Dodiku i SNSD-u i s njom bi već sigurno bilo teže sarađivati.”

Kazao je da bi želio da sva tri člana Predsjedništva BiH mogu razgovarati barem o ekonomskim pitanjima.

“Nadam se da ćemo imati barem jednog saradnika u Predsjedništvu BiH, a možda i sve tri, sa kojima će se moći razgovarati barem o ekonomiji i o promjeni jedne ukupne klime u Bosni i Hercegovini za investiranje, za strane i za domaće investicije, da to Predsjedništvo BiH uzme kao jedan svoj posao i zadatak.”

Efendić je najavio i drugačiji pristup izboru predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

“Ja ću insistirati da mandatar mora imati program, da mora doći u Predsjedništvo na razgovor kod članova Predsjedništva. Prošli put je predsjednik ili Predsjedništvo to samo potpisalo. Mandatarka se uopće nije pojavila u Predsjedništvu, izbjegavajući jednog od članova Predsjedništva. Onaj ko bude mandatar morat će imati program, a taj program će morati sadržavati neke od naših programskih ciljeva koje iznosimo kao stranka.”

Jedan od tih ciljeva je, kako je pojasnio, depolitizacija rukovodećih pozicija u državnim institucijama.

“Između ostalog, profesionalizacija pozicija direktora agencija i uprava na nivou Bosne i Hercegovine je zakonom propisana. Nismo za to da se nastavi ovako politički dijeliti po strankama. Jednoj stranci pet direktorskih pozicija, drugoj sedam, trećoj tri, četvrtoj jedan, a onda nema odgovornosti prema državi. Ima samo prema stranci koja ih je postavila”, smatra Efendić te poručuje:

“Svi direktori trebaju pripadati svima. Mogu biti raspoređeni kako Ustav i zakoni kažu, proporcionalno u odnosu na broj stanovnika konstitutivnih naroda i ostalih o kojima, nažalost, niko ne brine. A ostalo ima da rade i treba da rade po zakonu i za platu koju primaju od ove države, za državu i za sve građane, a ne samo za jednu stranku ili jednu politiku, pa često i protiv države.”

Efendić smatra da članovi Predsjedništva moraju biti mnogo prisutniji u radu Parlamentarne skupštine BiH.

“Dalje, Predsjedništvo predlaže budžet Bosne i Hercegovine. Ja nisam vidio nijednom da su članovi Predsjedništva BiH otišli na Parlament da obrazlože budžet, da se bore za neke stavke u njemu. Svugdje na svijetu članovi Predsjedništva prisustvuju sjednicama Parlamenta. Cijeli mandat nisam vidio da je ijedan član Predsjedništva uopće prisustvovao sjednicama Parlamenta. A Predsjedništvo i Vijeće ministara su izvršni organi na nivou države i oni bi morali odgovarati Parlamentu i s njim koordinirati rad.”

Efendić je podsjetio da je SBiH na prethodnim izborima podržala Željka Komšića zbog, kako je kazao, sprege SNSD-a i HDZ-a.

“Stranka za Bosnu i Hercegovinu prošli put je iz ovih razloga podržala kandidaturu Željka Komšića za člana Predsjedništva, upravo zbog ove sprege SNSD-a i HDZ-a.”

Međutim, njegova ocjena je da je problem nastao na drugom mjestu.

“Ali, nažalost, ispalo je da je veći problem bio član Predsjedništva iz reda Bošnjaka. Onda je Denis Bećirović sa Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića i izabrali su ovo Vijeće ministara kojim u najvećoj mjeri rukovode potpuno suvereno SNSD i HDZ. Prošli put je najveću grešku napravio, upravo prema mom mišljenju, Denis Bećirović koji nije tražio nikakav program od predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji danas ne pita zašto se ne popuni mjesto ministra pravde, kojeg nema skoro godinu, pa HDZ ima četiri ministra u Vijeću ministara, a četiri zastupnika u Parlamentu, što je preko svake mjere.”

Uprkos kritikama, Efendić kaže da vjeruje u mogućnost promjene.

“Smatram da uz ove administrativno-formalno-pravne stvari koje nas čekaju, ima veliki prostor za dobre stvari u našoj zemlji. Uvjeren sam da imamo daleko veći potencijal u svim oblastima da se razvijamo, da promijenimo društvene odnose. U to vjerujem. Zaista sam radio, baveći se politikom, vidio sam u ovim godinama iza nas da se može život ljudima učiniti boljim, da može iz pravca politike doći rješenje i radost, a ne uvijek neki problem, tuga, razočarenje”, mišljenja je Efendić koji je kazao da bi probao takvu vrstu energije unijeti i u funkcionisanje Predsjedništva BiH:

“I zajedno sa kolegama i sa potencijalom koji ima Stranka za Bosnu i Hercegovinu, koji dobije od građana na svim nivoima, krenuti da pravimo jedno bolje i drugačije društvo. Neće to niko uraditi za nas, a vrijeme nam svakako ide.”

Jedan od najvećih dijelova programa odnosi se na ekonomiju.

“Prije svega, moramo imati ekonomski plan i program. Ova zemlja ima velike resurse koje slabo koristi. Poznato je da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za proizvodnju hrane i da uvozimo većinu hrane koju koristimo.”

Efendić je kao paradoks izdvojio uvoz vode.

“Uvozimo čak i vodu, iako smo jako bogati, a idemo u neko vrijeme u kojem će voda biti sve više važna na svijetu.”

Veliki prostor vidi i u energetici.

“Imamo potencijale u oblasti hidro i termo energije koji nisu iskorišteni. Mi i dan-danas koristimo objekte termoelektrane i hidrocentrale od kojih je ovo svjetlo danas gdje sjedimo, iz vremena Jugoslavije”, kazao je te zatim uputio i kritike na račun Elektroprivrede BiH:

“Za 30 godina ništa ozbiljno, posebno Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, nije napravila. Nijedan objekat. Ni hidro ni termo potencijala. Jedino jedan vjetropark na Podveležu. Sve je to dotrajalo. Zaista, termo blokovi u Tuzli izgledaju kao da vozite neki automobil iz 70-ih godina. I zato je onaj veliki crni dim iznad Tuzle jer naša Elektroprivreda vozi vozilo staro 50 godina.”

Efendić veliki potencijal vidi i u turizmu.

“Također, turizam je neograničenih mogućnosti Bosne i Hercegovine, da privuče turiste i sa zapada i sa istoka i iz cijelog svijeta. Naša infrastruktura je vrlo loša. Uvjeren sam da je ove stvari moguće postići, ali se mora promijeniti klima kada je riječ o investicijama.”

Svoje iskustvo iz Novog Grada želi, kaže, prenijeti i na viši nivo.

“Naravno, imam vrlo veliko iskustvo sa svakodnevnim problemima u oblasti privrede i investicija u Bosni i Hercegovini. Mnoge od njih smo realizovali prostoru Novog Grada. Otvoreno je mnogo radnih mjesta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine gdje sam do sada radio.”

Kritikovao je investicijski okvir BiH.

“U Bosni i Hercegovini zakonodavstvo nije dobronamjerno prema stranim investicijama. U mnogim državama, pa evo da ne idem uopće daleko, već u Srbiji imate lex specialis zakone za strane investicije gdje se pojednostavi procedura ulaganja onima koji žele donijeti novac izvan te zemlje. Postoje zakoni koji su toliko komplikovani da obeshrabre svakog investitora da ovdje bilo šta ulaže. Čak se i domaći investitori vrlo teško s tim nose.”

Predlaže i aktivniju ekonomsku diplomatiju.

“Treba Predsjedništvo BiH malo da se uključi, kao i druge države i šefovi država, da vodi jednu vrstu ekonomske diplomatije, da na putovanja izvan Bosne i Hercegovine vode i firme, odnosno predstavnike najvećih firmi iz naše države te da im pokušaju praviti poslovne prilike, da jednostavno budu u stalnom kontaktu s njima.”

Jedan od njegovih prijedloga je državni investicioni fond.

“U tom kontekstu sam predložio i formiranje jednog investicionog fonda na nivou Bosne i Hercegovine, gdje bih, evo, kao član Predsjedništva, bio spreman da organiziram i pozovem veliki broj ljudi koji žele na neki način da budu aktivniji i iz Bosne i Hercegovine, iz dijaspore, koji bi mogli da učine više, ali jednostavno im se ne nudi prilika. Sve je blokirano, zaustavljeno i žalimo se kako ne može. Mislim da moramo to prevazići. Može, morat će se naći način da se razvijamo, barem ekonomski.”

Kao jednu od mjera za zadržavanje mladih naveo je stanogradnju.

“Postoji program Stranke za Bosnu i Hercegovinu na više nivoa, konkretno vezano za Kanton Sarajevo. Prijedlog je izgradnja 1.000 stanova za mlade.”

Razlog vidi u rastu cijena nekretnina.

“Danas je jedan od najvećih problema mladih u Bosni i Hercegovini stambeno pitanje. Imamo Kantonalni stambeni fond. To je jedna institucija koja je nekada gradila stotine, desetine stanova, hiljade u Sarajevu. Međutim, danas ona kao da ne postoji. To je, recimo, jedan od prijedloga koji bi trebali svi da podrže, da se proba naći način da nekretnine, posebno za mlade, za prvu nekretninu, budu jeftinije. Ove cijene su i inflacija koja je u proteklih pet, šest ili više godina zaista ogromna. To je jedno od pitanja koja se mora rješavati.”

Kao primjer lokalne politike naveo je podršku obrtima.

“Mi imamo kao općina jedan program podrške svima koji pokrenu obrt u Bosni i Hercegovini, odnosno u ovom slučaju u Novom Gradu. Dosad je više od 800 obrta formirano na taj način, više od 1.000 radnih mjesta. I interesantno, blizu 90 posto tih obrta preživi, nastavi da radi”, kazao je dodajući da takva inicijativa treba biti prepoznata širom BiH:

“Treba nam jedan prijateljski odnos prema biznisu, poljoprivredi, šumarstvu. Sve te oblasti imaju ogromne potencijale, ali zakonodavstvo i okvir u kojem djeluju ne ohrabruje ih da rade.”

Govoreći o VSTV-u i pravosuđu, Efendić smatra da su u samom ustroju napravljene greške.

“Mislim da su napravljene neke greške kad su donoseni ovi zakoni o VSTV-u, o pravosuđu Bosne i Hercegovine. Postoji pravosuđe na čijem je vrhu Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) koje bira i sudije i tužioce. A njega biraju i sudije i tužioci iznutra, kroz razna tužilaštva, entitetska, kantonalna, pa tamo neke članove daju predstavnici vlada entiteta i tako dalje. U suštini, pravosuđe samo sebe bira. Problem je što je spojeno i sudstvo i tužilaštvo i to je ogroman utjecaj. Dakle, svugdje u svijetu se to odvaja. To su dvije strane u procesu”, naglasio je te dodao:

“Teško je uopće tražiti odgovornost od države u ovakvom sistemu, jer je teoretski nezavisno, ali u stvarnosti izgleda zavisno od mnogo toga i mislim da je zakonski bilo potrebno već ranije da se stvar ne odvije na ovakav način. Tužilaštva imaju ogromna ovlaštenja, a vrlo malo odgovornosti.”

Efendić smatra da bi profesionalizam unutar pravosuđa mogao biti prvi korak.

“Mislim da bi najveći prostor imali upravo ljudi u pravosuđu, ako bi se opredijelili na jedan profesionalizam. Ako se već ne može zamijeniti zakon, onda im treba pružiti materijalnu, tehničku i svaku drugu podršku pa i ovu, i političku, i javnu.”

Ipak, smatra da je politički utjecaj veliki.

“Ali brojni su politički utjecaji na rad pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Znate da je, naprimjer, raniji predsjednik VSTV-a bio Milan Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika. Zamislite kakve je on ljude instalirao u pravosuđe za to vrijeme dok je on bio prisutan na toj funkciji. Mislim da bi bilo najbolje da onaj ko želi stvarno tu nešto uraditi da onda jednu cjelovitu analizu i reviziju stanja, popunjenosti i tužilaštava i sudova i da se napravi strategija djelovanja i rada.”

Efendić je detaljno govorio i o procesuiranju ratnih zločina.

“Kada je zatvoren Haški tribunal, dostavljena je A lista. To su predmeti u kojima je Haški tribunal već ustanovio da postoje određeni dokazi za ratne zločine, ali nije imao vremena da se njima bavi. Utjecajem određenih politika u Bosni i Hercegovini, kompletna A lista je stavljena ad acta. Čini mi se da je hiljade odluka o obustavi tih postupaka donio sud u Doboju. Samo jedan sud”, kazao je pa dodao:

“A onda se prešlo na neke druge predmete koji nisu trebali, nisu mogli biti prioritet, gdje Hag nije rekao da ima dokaza. I imamo danas masu tih suđenja mahom pripadnicima Armije Republike Bosne i Hercegovine koja je odbranila ovu državu, za razliku od onih A kategorije gdje su bili brojni zločinci, brojni.”

Kao primjer naveo je Goražde.

“Dakle, imate apsurd Goražda koje je bilo opkoljeno, u kojem su ubijana djeca, koje je godinama sistematski uništavano. Niko nije osuđen od strane našeg pravosuđa. Niko nije optužen za opsadu Goražda, a desetine optuženih za odbranu. Za grad koji je bio enklava, kao i Srebrenica.”

Efendić smatra da se zbog načina procesuiranja dobija bitno drugačija slika od one koju je utvrdio Haški tribunal.

“Pa kada gledate sliku koju stvara Sud BiH sa brojem predmeta, osuda i tako dalje, i sliku koju je stvorio Haški tribunal, kao da govori o dvije različite situacije. Dakle, više od 85 posto presuda Haškog tribunala se odnosi na vojsku entiteta RS koja je počinila genocid. A kada pogledate Sud BiH, sasvim druga slika. Dakle, pokušava se i to relativizirati.”

Efendić je ovaj dio razgovora zaključio porukom da promjena mora početi od vrha države.

“Nama je najvažnije da mi promijenimo sam sastav Predsjedništva, da se počnemo konačno ponašati kao da imamo glavu. Da se ponašamo usmjereno, vidimo gdje su nam najveći problemi, da ih krenemo rješavati. Istovremeno, ne možemo nikako potpuno zaboraviti neke stvari, ali ekonomija, razvoj Bosne i Hercegovine, uprava, administracija, na kraju i pravosuđe i svi drugi segmenti našeg društva moraju da se mijenjaju jer jednostavno živimo u takvom vremenu. Ko nas u tome sprečava?”

Govoreći o evropskim integracijama, Efendić je kritikovao rezultate aktuelne vlasti.

“Ova sadašnja vlast nam je obećala Evropsku uniju, ubrzanje evropskog puta, ali nismo vidjeli ništa od toga.”

Kazao je da u razgovorima s evropskim diplomatama primjećuje i zabrinutost i čuđenje.

“Mogu samo reći da iz mojih razgovora sa predstavnicima Evropske unije u Sarajevu, predstavnicima više ambasada evropskih država, postoji jedna i zabrinutost, ali i čuđenje zašto mi ne učinimo više. Zašto se ne trudimo više da se Bosna i Hercegovina priključi Evropskoj uniji.”

Njegov stav je nedvosmislen:

“Dakle, nama je apsolutno mjesto u Evropskoj uniji. Imamo neke lažne dileme gdje Bosna i Hercegovina pripada, da li se treba okrenuti istoku ili zapadu. Mi smo dio Evrope i ne možemo biti nigdje drugo. A nismo još dio Evropske unije. I moramo raditi sve što je do nas da se ispune uslovi koji su nam potrebni.”

Efendić je kritikovao način na koji je Trojka formirala državnu vlast.

“Brzo su se oni dogovorili gdje će ko sjesti, ko će koju poziciju preuzeti. To se moralo dogovoriti u paketu. Morala se dogovoriti i politika prema Evropskoj uniji, ispunjavanje prioriteta, pa onda raspodjela pozicija.”

O nedavnoj poruci Sabine Ćudić da bi pri sljedećem formiranju vlasti trebalo prvo usvojiti zakone, a potom dijeliti funkcije, rekao je:

“Sabina se kasno sjetila. Mi smo o tome govorili prije četiri godine. Mi smo govorili strankama Trojke da treba napraviti vlast sa opozicijom iz RS-a. Ali oni su otišli sa Dodikom, pa sad vidjeli da to tako ne može. Šta su mislili, da će on njih odvesti u Evropsku uniju?”, upitao je pa nastavio:

“Da mu nisu imenovali Tegeltiju za Upravu za indirektno oporezivanje. Da su ga uslovili, pa tražili od njega da se riješe neke druge stvari poput ovih evropskih zakona, onda bi bilo drugačije. Međutim, oni su ispunili sve svoje obaveze, uradili sve što je Dodik tražio i onda nije im jasno. Mogao bih samo reći: čudim se ja tebi, Sabina. Čudim se ja tebi zašto si tek sad shvatila da je problem sa Dodikom.”

Efendić i dalje tvrdi da je nakon prethodnih izbora postojala drugačija mogućnost formiranja vlasti.

“Prošli mandat je bio velika prilika također. Mogla se formirati vlast bez SNSD-a, matematički, i bez HDZ-a. HDZ se mogao dovesti u mjeru. Nije morala da se formira vlast bez njega, ali nije morao ni dobiti ovoliko koliko je dobio. Sve je to moglo ići drugačije da je bilo dovoljno političke mudrosti stranaka koje su imale rezultat na proteklom izboru.”

O argumentu da je problem bio Dom naroda BiH, rekao je:

“Oni samo tvrde da to nije bilo moguće zbog Doma naroda. Šta je napravio Dom naroda u ovom mandatu? Cijeli mandat je svakako bio blokiran. Dakle, u formiranju Vijeća ministara ne učestvuje Dom naroda. Učestvuje samo Predsjedništvo i Parlament. Dakle, mogla se formirati vlast Vijeća ministara BiH bez ikakvih problema, bez SNSD-a i Milorada Dodika, da su to stranke htjele.”

Efendić je govorio i o mogućim promjenama u diplomatsko-konzularnoj mreži nakon izbora.

“S obzirom na to da HDZ nije imao člana Predsjedništva, nije za očekivati ništa drugo, već da oni traže da ambasadori budu iz HDZ-a. I to me ovdje ne iznenađuje.”

Naglasio je da član Predsjedništva ne može samostalno imenovati ambasadore.

“Za to mora glasati i drugi i treći član Predsjedništva. I tu se mora početi razgovarati drugačije. Nije problem da bude ambasador Hrvat, ali ako je to neko ko već javno djeluje protiv ove zemlje, ne može imati moj glas ako ja budem u Predsjedništvu.”

Prema njegovim riječima, ključ moraju biti sposobnost i odnos prema državi.

“Ne mora ni ‘moj’ kandidat ili kandidat koji ja predlažem kao član Predsjedništva, ako je u pitanju neki Bošnjak, prihvatam da on nije samo moja volja, već da se i ostali izjasne, ali o njegovim referencama, kvalitetama, da li on može da predstavlja Bosnu i Hercegovinu, jer on predstavlja cijelu državu i njen narod.”

Efendić je kao jedan od najvećih problema diplomatije u ovom mandatu izdvojio međunarodne aktivnosti entiteta.

“Ovaj mandat, kad je u pitanju diplomatija, mi smo dobili entitet na međunarodnoj sceni. Govorim o entitetu RS. To je veliki problem.”

Podsjetio je na ustavne nadležnosti.

“Zato što prema Ustavu Bosne i Hercegovine i Dejtonu, apsolutno nema nikakvih nadležnosti za vanjske poslove entiteta.”

Efendić smatra da Ministarstvo vanjskih poslova BiH mora mnogo odlučnije reagovati.

“U ovom slučaju je Ministarstvo vanjskih poslova BiH moglo upozoriti drugu stranu, koja god da dođe u kontakt s jednim od nižih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, zaobilazeći državu, da to nije prijateljski odnos sa našom zemljom. Postalo nam je nekako skoro pa normalno da entiteti vode vanjsku politiku. Ako hoćemo voditi računa o državi, onda ona mora voditi prije svega vanjske poslove. U to može uključiti niže nivoe vlasti, ali to oni sami ne mogu uraditi.”

Kraj razgovora se odnosio na sigurnost i odbranu.

“Jedna od tačaka koju sam iznio kao dio vizije rada budućeg člana Predsjedništva jesu upravo sigurnost i odbrana. Predsjedništvo ima ulogu vrhovnog komandanta Oružanih snaga prema našem zakonodavstvu. Ima vrlo važnu ulogu imenovanja generala unutar Oružanih snaga. Smatram da trebaju biti imenovani generali koji će imati doktrinu odbrane zemlje Bosne i Hercegovine i povećanja njene sigurnosti, koji će tu doktrinu prenijeti na sve vojnike. Naša vojska nije vatrogasno društvo. Pohvalno je da oni gase i požare. Ali prije svega trebaju imati vojnu borbenu gotovost, materijalnu i ljudsku”, naveo je te dodao:

“I za taj dio novca koji izdvajamo, mi bismo trebali da imamo barem malo osjećaja sigurnosti, da imamo Oružane snage koje su u stanju da brane ovu zemlju. Takvi generali će od mene moći dobiti podršku da vode Oružane snage i da unutar njih vode procese.”

Efendić je upozorio na stanje opremljenosti Oružanih snaga BiH.

“Veliki problem je opremanje vojske. Imamo veliko naoružavanje susjednih država, jednu trku u naoružanju kakva je karakteristična nekim predratnim vremenima i nikakav odgovor iz Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo BiH je prije, mislim, blizu 10 godina usvojilo jedan program koji je podrazumijevao značajno materijalno-tehničko opremanje Oružanih snaga. Skoro ništa od toga se nije desilo. Dakle, ostalo se tu gdje jeste.”

Problem je, kaže, toliko izražen da nedostaje i osnovna oprema.

“Problemi su i uniforme kupiti, čizme vojnicima, a da ne govorim o nekim modernim, kvalitetnim naoružanjima”, kazao je potvrdivši da bi povećao izdvajanja za taj sektor:

“Naravno, i sam proces unutar Oružanih snaga. Imam informacije da se novac koji se dobije za povećanje materijalno-tehničke gotovosti za nabavku naoružanja i vojne opreme potroši na plate. Nekad nekome priča o vojsci može djelovati opasna i tako dalje, ali treba znati da neprijatelja uvijek privlači slabost. Da je onaj koji je slab i nejak uvijek u većoj opasnosti od onoga ko ima bilo kakvu snagu”, smatra te dodaje:

“I o tome mora voditi računa cijeli sistem – i policijske agencije u Bosni i Hercegovini, namjenska industrija uključujući civilnu zaštitu, zajedno s Oružanim snagama. O tome treba da brine, između ostalog, i član Predsjedništva.”

Na kraju razgovora Efendić je kampanju predstavio kao mogućnost političke promjene.

“Smatram da je ovo prilika za Bosnu i Hercegovinu i njene građane. U ovom slučaju građani Federacije BiH imaju pravo da glasaju za Predsjedništvo. Da otpočnemo jednu eru promjena”, kazao je te na kraju razgovora poručio:

“Da pokrenemo Bosnu i Hercegovinu zajedno, glasajući za Stranku za BiH, njen program i kandidate na svim nivoima – od Predsjedništva do nivoa skupština kantona. Stranka za BiH će preuzeti odgovornost, a ja, znajući kako sam radio ovo dosad, vjerujem da ću na isti način djelovati i na drugim nivoima vlasti.”

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad